Samo 34 grada u zemlji imaju udio djece i mladih do 19 godina veći od 20 posto, a Kaštela su ne samo jedan od njih, već i u samom vrhu
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o dobnoj strukturi u hrvatskim gradovima 2021., prosječna starost u hrvatskim gradovima je 45 godina. Gledamo li dobnu strukturu stanovništva, Kaštela su peti grad s prosjekom od 41,9 godina.
Solin i Imotski najmlađi su gradovi u zemlji, a starost stanovništva im je niža od 40 godina. Slijedi Metković s prosjekom 40,9 godina, zatim Dugo Selo čiji su stanovnici u prosjeku napunili 41 godinu te Kaštela sa 41,9 godina.
Među deset gradova s najmlađim stanovništvom u zemlji su još Sinj sa 42,1 posto, Pregrada sa 42,5 posto, Trilj sa 42,6 posto te Sveta Nedjelja i Donja Stubica u kojima prosječna dob stanovnika iznosi 42,7 godina, a najstariji su u Vrlici sa prosjekom 51,5 godine.
Što se tiče udjela djece i mladih u populaciji, poredak vodećih je sličan kao i kad je u pitanju prosječna dob, a u ovom slučaju Imotski je na prvom mjestu te Solin na drugom. Imotski ima najveći udio djece i mladih od 0 do 19 godina sa 24,6 posto dok Solin ima 24,1. Slijedi Metković sa 23,5 posto djece i mladih, zatim Dugo Selo sa 22,9 te Kaštela sa 21,9 posto.
Ukupno gledajući, samo 34 grada u zemlji imaju udio djece i mladih do 19 godina veći od 20 posto.
Koliko smo već stara nacija najbolje pokazuje indeks starenja i koeficijent starosti.
Naime, indeks starenja jest postotni udio osoba u dobi od 60 i više godina u odnosu na broj osoba u dobi od 0 – 19 godina te indeks veći od 40 posto pokazuje da stanovništvo određenog područja kontinuirano stari.
Koeficijent starosti je postotni udio osoba u starosti u dobi od 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad vrijednost prijeđe 12 posto, smatra se da stanovništvo određenog područja kontinuirano stari.
