Premijer Andrej Plenković danas je od potpredsjednice Europske komisije za demokraciju, Dubravke Šuice, dobio odluku o isplati prve rate od ukupno 700 milijuna eura odobrenih u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
To je do sada najveći iznos bespovratnih sredstava koje je Komisija odobrila Hrvatskoj, a riječ je o sredstvima za reforme iz nacionalnog plana oporavka poduzete do 31. prosinca 2021., među kojima su aktivne mjere zapošljavanja, program dekarbonizacije energetskog sektora, aktivnosti u području prostornog uređenja, reforme tržišta rada i socijalne zaštite i slično, pojasnio je premijer Plenković nakon sastanka sa Šuicom.
„Dobili smo jasne kriterije definirane za poduzimanje reformi, svih onih mjerila koja su bila bitna kako bi svakih šest mjeseci Komisija evaluirala naša postignuća. Možemo reći da smo u tom pogledu brzi i učinkoviti,” pohvalio se Plenković.
“To je program koji treba zaštititi EU i članice od budućih eventualnih šokova, nastao kao posljedica Covida-19,” rekla je Šuica istaknuvši kako je Hrvatska šesta članica EU-a koja je zaprimila prvu uplatu Komisije u sklopu Plana oporavka i otpornosti.
Šuica je pojasnila i kako inflacija ne bi trebala utjecati na povećanje sredstava u okviru fonda, jer Komisija posuđuje novac na tržištu kapitala i dužna ga je vratiti do 2059. Rekla je i kako se pretpostavlja da će zbog inflacije EK eventualno morati smanjiti broj predviđenih projekata.
Na sastanku s premijerom Andrejem Plenkovićem i Dubravkom Šuicom bili su i ministar financija Zdravko Marić te ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, koji je medijima predstavio program socijalnog mentorstva. Naime, program će se financirati od iduće isplate u sklopu nacionalnog programa oporavka i otpornosti.
Kako je rekao ministar Piletić, riječ je o projektu koji predviđa osposobljavanje najmanje 220 socijalnih radnika koje će zaposliti kao stručnjake za socijalno mentorstvo. Piletić je rekao i kako se predviša da će njihovu uslugu koristiti 30 tisuća ljudi.
Najavio i kako bi program trebao početi s radom od 01. siječnja 2023. godine kada će se uvesti još jedna novina – Hrvatski zavod za socijalni rad.
Njegov cilj bit će osnaživanje pojedinaca te samoaktivacija i motivacija socijalno osjetljivih skupina, pojasnio je Piletić te dodao kako će među korisnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad biti dugotrajno nezaposlene osobe, djeca korisnici zajamčene minimalne naknade, osobe s invaliditetom i žrtve trgovine ljudima.
