Pravosuđu Bosne i Hercegovine ostaje procesuirati oko 4.000 osoba osumnjičenih za ratne zločine, što će biti nemoguća misija bez prihvaćanja nove Strategije koja podrazumijeva prijenos predmeta ratnih zločina s državnog Suda BiH na niže sudove, izvijestila je u utorak glavna tužiteljica BiH Gordana Tadić.
Glavna državna tužiteljica BiH izvijestila je, sudjelujući u Mostaru na konferenciji tužitelja, da je do sada postignut velik napredak u rasvjetljivanju istine o proteklom ratu. Iznijela je podatak da je optuženo više od 800 osoba, te su izrečene kazne više od 3700 godina zatvora
“Ostalo je još oko 449 predmeta po poznatim izvršiteljima, imamo više od 4.000 osoba koje treba procesuirati ili završiti njihove predmete“, rekla je glavna tužiteljica Tadić.
Pri tome je pojasnila kako Tužiteljstvo BiH ulaže najveće napore kako bi procesuirali što je moguće veći broj ljudi, a građani stekli povjerenje u pravosuđe. Tadić je odbila mogućnost da posljednja kriza s najavom srpskih dužnosnika o blokadi rada državnih institucija utječe na rad Tužiteljstva BiH.
“Tužiteljstvo radi na osnovi Ustava i zakona i mi smo treći stup vlasti, potpuno neovisni. Dakle, mi radimo u punom kapacitetu i nismo ni stajali s radom“, istaknula je tužiteljica.
Vijeće ministara BiH već dvije godine pokušava donijeti novu, revidiranu Strategiju o procesuiranju ratnih zločina u BiH koja podrazumijeva rasterećenje državnih pravosudnih ustanova i prijenos manje složenih predmeta na niže sudova u Federaciji BiH i županijama, te sudove u Republici Srpskoj i Brčko Distriku.
Tome su se protivile bošnjačke udruge iz rata tvrdeći da bi na taj način mogli blaže kazne dobiti pojedini osumnjičenici, dok ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša upozorava da bi u slučaju da se ta Strategija ne prihvati brojni osumnjičenici mogli izbjeći odgovornost za ratne zločine.
BiH traga za 47 osoba optuženih za ratne zločine
Sudstvo BiH ima i problem nedostupnosti osoba optuženih za ratne zločine, među kojima je dio protiv kojih su potvrđene optužnice i dio protiv kojih je donijela pravomoćna presuda.
Kako piše portal Bljesak.info najviše optuženih za ratne zločine, koji su nedostupni sudsvu BiH ima državljanstvo Srbije, kao i dvojno državljanstvo BiH i Hrvatske. Iz Državnog tužiteljstva BiH navode kako su po njihovom zahtjevu raspisane potjernice za 47 optuženih za ratne zločine, a za koje su potvrđene optužnice. Dio navedenih osoba nalaze se u državama u kojima imaju državljanstvo ili dvojno državljanstvo.
Hrvatska za sada još uvijek ima praksu neizručivanja svojih državljana, no ministri pravosuđa na razini obje države obavljali su pregovore, kojima bi se takva praksa za optuženike za ratne zločine prekinula.
Glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MMKS) u Haagu nezadovoljan
Prilikom nedavne posjete BiH Serge Brammertz je izrazio nezadovoljstvom učinjenim, no sve bi se uskoro trebalo promijeniti jer je, kako je naveo, preuzimanje predmeta iz BiH u Srbiju i Hrvatsku u tijeku. Brammertz je posebno istaknuo kako se žrtvama mora pokazati da će preuzimanje polučiti kazneno gonjenje, te da i tužitelji iz svih tužiteljstava moraju biti uključeni u procesuiranje ratnih zločina.
Prema podatcima suda u BiH, devet osoba optuženih za ratni zločin na području BiH postalo je nedostupno pravosuđu, nakon što im je započeo sudski postupak. Također, devet osoba je otišlo iz BiH nakon što su pravomoćno osuđeni, a prije početka služenja zatvorske kazne.