Hrvatska granična policija otkrila je u 2018-toj godini 236 krivotvorenih isprava i 60 tuđih isprava, što je u usporedbi s 2017. godinom povećanje od 39 posto, donosi Glas Slavonije.
Na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta u Strasbourgu, u sklopu rasprave o Sustavu internetske baze za krivotvorene i vjerodostojne isprave (FADO) zastupnica Sunčana Glavak istaknula je da Frontex-ovi podaci pokazuju kako je u protekloj godini zabilježeno gotovo 14.200 nezakonitih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti, a na kojoj se nalazi i Hrvatska.
– Metode izrade krivotvorenih dokumenata sve su sofisticiranije, stoga je potrebna razmjena visokokvalitetnih informacija kako bi se ona otkrila – naglasila je zastupnica Glavak, a prenosi dnevni tisak.
Internetska baza za lažne i vjerodostojne isprave FADO je sustav koji stručnjacima za isprave omogućuje razmjenu informacija, a sadrži najvažnije informacije za provjeru isprava. Tom je sustavu Hrvatska pristupila 2014. godine, a manji dio informacija o vjerodostojnim ispravama, dostupan je javnosti preko sustava PRADO.
Sredinom prosinca prošle godine, Ministarstvo unutarnjih poslova pridružilo se Interpolovoj kampanji pod nazivom “Dont Risk It” (NE RISKIRAJ!) kojom se želi podići svijest građana o važnosti putnih isprava, nužnosti prijavljivanja gubitka ili krađe, kao i ponovnog nalaženja, kako bi se zaštitili od moguće zlouporabe.
“Krajnji je cilj raspisivanja objave za nestalim osobnim dokumentima onemogućiti ili umanjiti mogućnost zlouporabe, krađu identiteta i druge nezakonite aktivnosti,” objašnjenje je iz policije.
Osobne dokumente teško je krivotvoriti, ako nemate nekog u policiji
U 2018. godini, hrvatska granična policija otkrila je 236 krivotvorenih isprava i 60 tuđih isprava, što je u usporedbi s 2017. godinom povećanje od 39 posto.
No, da je osobne dokumente teško krivotvoriti, ukoliko ne postoji pomoć iz policije, potvrdio je za Glas Slavonije, Igor Jelovac, stalni sudski vještak za dokumente i grafologiju.
“Krivotvorenje osobnih dokumenata je teško, osim ako ne nabaviš zaštitne elemente ili obrasce ili netko zažmiri pri identifikaciji”, rekao je Jelovac, te je podsjetio na slučajeve starih osobnih iskaznica, koje je bilo lako krivotvoriti, a opet je iz policije nestalo nekoliko tisuća zaštitnih folija za njih. Za primjer je naveo i stare putovnice tvrdih korica, a za koje je rekao da ih je nestalo oko tisuću, iz Mostara.
Dodao je i kako krivotvoreni dokument može proći jedino “ovlašnu” kontrolu, osim ako je dokument doista originalan pa netko na njemu samo promijeni sliku.
“Bilo je takvih primjera, a i dalje se često pojavljuju. Pripadnici krim-miljea iz susjednih država najčešće koriste hrvatske krivotvorene dokumente vjerojatno jer su im najdostupniji“, rekao je Jelovac, te naglasio kako je problem puno dublji i da je upravo to razlog potrebnih viza i provjera za ulazak hrvatskih građana u SAD-e, a čije ukidanje Amerikanci stalno prolingiraju.
Hrvatska kriminalna skupina krivotvorila dokumente za srpske pripadnike tzv. Zemunskog klana
A da se “veza” u policiji koristila da bi se došlo do krivotvorenih osobnih dokumenata, potvrdilo je i nekoliko velikih uhićenja u Hrvatskoj, u kojima su uz kriminalne skupine, bili i policajci. Jedno od takvih je i prošlogodišnje uhićenje tridesetak osoba, među kojima i nekoliko hrvatskih policajaca. Uhićene se sumnjiči da su izrađivali dokumente hrvatskih državljana za pripadnike mafijaških skupina u Srbiji i Crnoj Gori, a policija je akcije provela u Zagrebu, Karlovcu i Zadru, te na području Vukovara i Slavonskog Broda.
Osobne iskaznice, putovnice i vozačke dozvole, na ime hrvatskih državljana koji su tijekom Domovinskog rata izbjegli iz Hrvatske u Srbiju, izrađivale su se za “potrebe” pripadnika srpskog tzv. Zemunskog klana, te klanova Škaljara i Kavčana iz Crne Gore.
Pripadnike MUP-a, među kojima je i glasnogovornica Policijske uprave karlovačke, sumnjiči se da su, navodno, iz policijskoga informativnoga sustava odavali podatke o identitetima hrvatskih građana koji bi bili pogodni da se na njihovo ime izrađuju lažni hrvatski dokumenti. Također ih se sumnjiči i da su pomagali kriminalcima puštajući ih preko granice, te su izbjegavali uhićivati osobe s tjeralica.
Za krivotvorene dokumente i do 10 tisuća eura
Različiti oblici “pomoći”, imali su i različite cijene, pa se za pribavljanje podataka iz Informacijskog sustava MUP-a plaćalo najmanje 500 kuna, prelazak državne granice bez obavljanja kontrole, najmanje 1400 eura, te ishođenje kompleta “hrvatskih” isprava, kao i “prebacivanje” na vozačke dozvole Ujedinjenog Kraljevstva, 3500 eura.
Kako su hrvatske putovnice, osobne iskaznice, ali i nove vozačke dozvole izuzetno cijenjene na crnom tržištu, isprave dostižu cijenu i do 10.000 eura.
No, unatoč takvoj cijeni, ali i naporima policije da spriječi nezakonite aktivnosti, do hrvatskih isprava se i dalje uspijeva doći. Najbolja potvrda tome je likvidacija dvojice vodećih pripadnika škaljarskog crnogorskog klana, u siječnju ove godine u Grčkoj, gdje je kod jednog od njih, Igora Dedovića, pronađena hrvatska putovnica.