Dok je prošle godine broj putnika smanjen za gotovo 21000, pretprošlu je godinu Zračna luka Osijek završila s gubitkom od 2,5 milijuna kuna. Novom sistematizacijom radnih mjesta, podignute plaće za 56 djelatnika
Dvije djelatnice su dobile otkaz, a treća, kojoj je također prijetio gubitak radnog mjesta, sindikalna je povjerenica pa je za sada u njenu obranu stao sindikat. Preostalim djelatnicima, njih ukupno 56, plaće će rasti u prosjeku za 10 posto. To je rezultat nove sistematizacije radnih mjesta, direktora Davora Forgića u osječkoj Zračnoj luci. Možda takva odluka i ne bi podigla previše prašine, da se ne radi o tvrtci koja je 2018. godinu završila u minusu od 2,5 milijuna kuna, prošle godine izgubila i jedinog, preostalog inozemnog avioprijevoznika, a u pitanje su dovedeni i domaći letovi.
Drastičan pad prometa
Vrhunac poslovanja bilježila je Zračna luka Osijek u 2018. kada je imala 67.235 putnika. A onda je prošle godine taj broj smanjen za čak 21.000 putnika. U usporedbi s dugim hrvatskim gradovima, primjerice Zadrom koji bilježi porast od gotovo 40 posto ili Rijeka 20 posto porasta, u Osijeku je u prvoj polovici prošle godine zabilježen pad od 12,1 posto. Ni druga polovica nije bila ništa bolja jer je gubitak bio oko 10 000 putnika, u odnosu na prethodnu godinu. Tome su najviše pridonijeli otkazani raniji ugovori s low-cost kompanijama, kao što su Ryan Air, Euro Wings i Wizz Air, koji su letjeli za London, Basel, Frankfurt, München, Stuttgart, a koji su u biti, bili glavnim razlogom dolaska i putnika iz zemalja okruženja. Posljednji udarac zadalo je ukidanje linije s Baselom, koncem ljeta.
Trenutačno se iz Osijeka može letjeti prema Zagrebu šest puta tjedno, prema Splitu četiri puta, a do Rijeke, Pule i Dubrovnika dva puta tjedno tijekom cijele godine.
No, Osijek umalo da nije ostao i bez tih letova jer Vlada nije raspisala natječaj za program pomaganja zračnih linija i zračnih luka, javnim novcem (PSO), a stari istječe 27. ožujka ove godine. Takvo ponašanje Vlade, oštro je osudio SDP-ov saborski zastupnik Domagoj Hajduković, prije nekoliko dana na press konferenciji u Saboru, na kojoj je za nebrigu prozvao ministra mora, prometa i infrasturkture, Olega Butkovića.
Ipak do ukidanja domaćih linija neće doći, objasnio je za Croniku.hr, direktor Forgić, jer će Vlada donijeti odluku kojom će biti omogućen nastavak letova.
Letovi iz Budimpešte, pravi biznis na crno, za autoprijevoznike
Zračna luka Osijek jedini je istočni aerodrom i prema njemu su gravitirali ljudi iz susjednih zemalja, Mađarske, BiH i Srbije. Znatan je i broj iseljenih iz Slavonije u Irsku, Englesku, Njemačku i druge europske zemlje koji bi češće i posjećivali svoj kraj, kada bi postojale zračne linije. Ovako najčešće lete iz Budimpešte, a od toga koristi najviše imaju autoprijevoznici koji su razradili pravi biznis i to na crno. Za vožnju u jednom smjeru plaća se između 250 i 300 kuna, a postoji i noćna tarifa u visini 50-tak eura. Potražnja je velika pa je u nekim slučajevima to postao pravi obiteljski posao u kojem sudjeluju svi članovi obitelji s vozačkom dozvolom, a koji mogu “uskakati” u svakom terminu dolaska i odlaska, što je dnevno i po nekoliko puta.
Većinski vlasnik Zračne luke Osijek je država s 55 posto udjela, Grad Osijek s 25, te Osječko-baranjska županija s 20 posto. Prošle godine iz državnog proračuna za osječku zračnu luku uplaćeno je 6,5 milijuna kuna, dok je 750.000 kuna otišlo iz gradskog proračuna i 800.000 kuna iz županijskoga. Ipak, prethodnu godinu, 2018., Zračna luka Osijek, završila je u minusu od 2,5 milijuna kuna, a nedostajalo im je čak i za plaće.
“Lani smo zabilježili pad broja putnika zbog ukidanja Wizz Airove linije za Basel. Ona je imala dvije tjedne rotacije tijekom cijele godine, a ljeti čak tri. Imali smo u 2018. godini 37.000 putnika na toj liniji, a do 15. lipnja lani ih je bilo 14.500, što je u konačnici 22.500 putnika manje“, izjavio je za medije Davor Forgić, direktor Zračne luke Osijek, koji je na čelu ove tvrtke drugu godinu.
Premda se, kaže Forgić, s low-cost kompanijama i dalje pregovara, neizvjesno je hoće li se opet Eurowingsom, letjeti na linijama za Stuttgart i Köln ili Ryan Airom za London jer kompanije traže subvencije.
“Da bi cijena karte bila 30 eura, a realna je 300 eura, low-cost kompanije moraju nadoknaditi tu razliku. Kao zračna luka, mi možemo srušiti cijene aerodromskih usluga, a ostatak nadoknađuju kroz marketinška ulaganja Hrvatske turističke zajednice”, pojasnio je direktor Forgić, izrazivši nadu u realizaciju letova za Frankfurt ili München. No, Osijek- Dublin i dalje će ostati neostvarena želja brojnih Slavonaca koji su svoja radna mjesta potražili u toj zemlji.
Izlaz iz ove situacije, rukovodstvo osječkog aerodrome vidi u PSO programu (Public Service Obligation), kojim se gospodarski i turistički potiče aktivnost među hrvatskim regijama, kao i u Vladinom “Projekt Slavonija, Baranja i Srijem”.
Nebriga države ili nesposobnost Uprave?
U vrijeme kada se na čelu Zračne luke Osijek od 2012. do 2017.,nalazio Forgićev prethodnik Domagoj Marinić, taj je aerodrom radio “punom parom”. Iako je “naslijedio” 10 milijuna kuna duga,blokadu tvrtke od 2,5 milijuna, te neisplaćene plaće za pet mjeseci, Marinić je do procvata osječki aerodrom doveo uspostavom domaćih linija i svakodnevnih veza sa Zagrebom, Pulom, Rijekom, Dubrovnikom i Splitom. Odmah potom je uslijedilo i uspostavljanje međunarodnih linija, najprije s Londonom, potom s Baselom, pa Stuttgartom. Popunjenost na relaciji Osijek-London bila je više od 90 posto, pa je Ryan Air čak najavljivao i letove za Dublin.
Marinić je smatrao da su potencijali veliki, posebice kad je u pitanju cargo prijevoz, a kao veliku prednost isticao je osječku udaljenost, od samo dva sata automobilom, do četiri velika grada, Beograda, Zagreba, Budimpešte i nešto udaljenijeg Sarajeva.
Prema njegovom mišljenju, za Osijek su i dalje isplative domaće linije, letovi za Njemačku, zbog najvećeg broja iseljenika, te veze sa turističkom središtima poput Londona i Pariza.
Pravednijim PSO programom povećao bi se broj letova, više nego duplo
Situaciju u Zračnoj Luci Osijek prokomentirao je i osječko-baranjski župan Ivan Anušić riječima kako je većinski vlasnik RH “i samim time ima ovlasti postaviti Upravu i definirati strateške smjernice poslovanja”.
Istaknuo je i da je Zračna luka Osijek pretprošle godine zabilježila rekordan porast, a prošle pad broja putnika, te da takva oscilacija ukazuje na potrebu stvaranja stabilnih temeljnih preduvjeta za rad, ponajprije putem državnih mjera.
Iako ima najmanji vlasnički udjel, Županija je unazad dvije godine intenzivirala napore na poboljšanju uvjeta za rad Zračne luke Osijek. Ministarstvu je predložen novi i pravedniji PSO program kojim bi se povećao broj letova sa sadašnjih 580 godišnje na više od 1300, a to bi značilo i veće prihode za usluge.
“Udvostručili smo sredstva koja iz županijskog proračuna izdvajamo za Zračnu luku, a Ministarstvo je također najavilo veće investicije te se očekuje početak rekonstrukcije i modernizacije putničkog terminala te drugih investicija koje jamče rad i razvoj Zračne luke”, najavio je u medijima, Anušić.