Stotinjak sudionika “Marša mira” krenulo je u srijedu iz okolice Tuzle ka Srebrenici kako bi tamo 11. srpnja sudjelovali u obilježavanju 25. obljetnice genocida nad Bošnjacima što su ga u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.
“Marš mira” godinama je uvod u obilježavanje obljetnice srebreničkog genocida i u tom pohodu uvijek je sudjelovalo na tisuće ljudi, no ove godine zbog epidemije koronavirusa organizatori su drastično ograničili broj sudionika i skratili trasu kojom je marš planiran.
Sudionici marša podijeljeni su u skupine od po pedeset ljudi koje se odvojeno kreću uz poštivanje mjera higijensko-epidemiološke zaštite.
“Nikoga nećemo vratiti tko želi sudjelovati, ali će se morati pridržavati mjera“, kazao je Munir Habibović, predsjednik organizacijskog odbora “Marša mira” organiziranog rutom kojom su se Bošnjaci nakon pada Srebrenice probijali ka teritoriju pod nadzorom Armije BiH.
Slična ograničenja vrijedit će i za središnu komemoraciju u Srebrenici, najavljenu za 11. srpnja.
Taj datum svake godine do sada bio je povodom da se u krugu memorijalog kompleksa u Potočarima, gdje su pokopani posmrtni ostaci više od šest tisuća ubijenih, okupe članovi obitelji ubijenih i nestalih i preživjeli Srebreničani te tisuće onih koji bi došli odati počast žrtvama, kao i brojni domaći i međunarodni dužnosnici.
Ove će subote u Potočare biti dopušten pristup samo malom broju osoba, među kojima su članovi obitelji devet žrtava genocida čiji će posmrtni ostaci tada biti i pokopani uz vjerski obred kojega će predvoditi poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović.
Najmlađa žrtva čiji će ostaci biti pokopani je Salko Ibišević, koji je imao 23 godine kada je ubijen. Njegovi djelomični posmrtni ostaci nađeni su u masovnoj grobnici u okolici Zvornika 2001. godine.
Najstariji među žrtvama koje će biti pokopane 11. srpnja je Hasan Pezić, koji je ubijen kada je imao 70 godina. Njegovi djelomični ostaci pronađeni su u jednoj masovnoj grobnici 1999. godine.
U krugu memorijalnog kompleksa kod Srebrenice do sada su pokopani ostaci 6643 pronađene i identificirane žrtve genocida, a još uvijek se traga za više od tisuću nestalih nakon što su postrojbe vojske bosanskih Srba u iznenadnom napadu zauzele zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda i nakon toga započele sustavno ubijanje bošnjačkih muškaraca i dječaka te progon žena i djece.
Genocid u Srebrenici smatra se najtežim ratnim zločinom počinjenim na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
Zbog sudjelovanja u planiranju i provedbi tog zločina pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i sudovima u regiji do sada je osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, a na doživotne zatvorske kazne osuđeni su ratni politički i vojni lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić te Mladićevi najbliži suradnici Zdravko Tolimir i Vladimir Beara.
