Unatoč problemima, zaostaci u pravosuđu su u 2018. godini manji nego u 2017. godini
State Department navodi kako je korupcija i dalje problem u Hrvatskoj, te da se procesuira popriličan broj istaknutih predmeta u vezi s korupcijom, a dužnosnici se “katkad nekažnjeno bave koruptivnim radnjama“.
Povezano: Jučerašnja akcija PNUSKOK-a u Splitu bila zbog 660 eura mita
Zaostaci u pravosuđu manji, povreda prava na suđenje u razumnom roku među glavnim problemima
Ukupni su se zaostaci u pravosuđu smanjili za 37% u usporedbi s razdobljem od 2013. do 2017. godine, a do 30. rujna 2018. pravosuđe je u cjelini imalo 426.763 neriješena predmeta u usporedbi s 474.345 u 2017. godini, stoji u izvještaju.
Najveći se postotak neriješenih predmeta odnosi na predmete na općinskim sudovima.
U izvješću se navodi kako je kašnjenje u rješavanju predmeta na domaćim sudovima uzrokovalo zabrinutost u pogledu učinkovitosti, djelotvornosti pravosuđa i vladavine prava.
Nevladine organizacije izvijestile su da je povreda prava na suđenje u razumnom roku i dalje jedan od glavnih problema u pravosuđu, a u nekim su građanskim predmetima, posebno vezano uz pitanja imovine, postupci trajali i dulje od desetljeća.
Građanski nadzor i zatvori
Po izvješću građanska tijela za nadzor održavaju učinkovitu kontrolu nad policijom, oružanim snagama i obavještajnim službama. Vlada također ima učinkovite mehanizme za istraživanje i kažnjavanje zlouporabe.
Nekoliko je zatvora u Hrvatskoj prenapučeno, poput onog u Osijeku, a prijavljeni su i slučajevi fizičkog i verbalnog maltretiranja zatvorenika i pritvorenika.
U Hrvatskoj se trenutno preko 1500 osoba vodi kao nestalo
Navodi se kako se u Hrvatskoj više od 1500 osoba i dalje vodi kao nestalo te da vlada traži posmrtne ostatke 414 osoba, što čini ukupan broj od 1922 neriješena slučaja.
Rješavanje tih slučajeva usporavaju pravni, politički i tehnički čimbenici, stoji u izvješću.
Sloboda medija
Što se slobode medija tiče, State Department navodi kako je vlada uglavnom poštivala ustavom i zakonom zajamčena prava slobode izražavanja, a da su tu slobodu poticali i neovisni mediji, učinkovito pravosuđe i funkcionalan demokratski politički sustav.
Ipak, u izvješću stoji kako Vlada nije prikladno istraživala ili pokretala postupke u slučajevima prijetnji prema novinarima ili blogerima, te da je nedostatna provedba odredbi o govoru mržnje, što uključuje korištenje simbola i slogana iz nacističkog i ustaškog režima.
Postupanje prema migrantima
Hrvatska je granična policija, po izvješćima UNHCR-a i nekoliko nevladinih organizacija navodno ponižavajuće postupala s migrantima, uključujući verbalne uvrede i prostote, uništavanje imovine i premlaćivanja.
Navodi se kako je više migranata izjavilo kako su ih granični policajci tukli dok su u naručju držali dojenčad ili malu djecu.
Graničnu su policiju optužile i domaće nevladine organizacije koje se bave pravima migranata. Navode kako su bili žrtve policijskog pritiska u što se uključuje prekomjeran nadzor i ispitivanje bliskih suradnika i članova obitelji djelatnika.
MUP je javno opovrgnuo navode o nasilju ili nečovječnom postupanju prema migrantima te navode o pritisku na humanitarne radnike.
Ipak, ne treba zaboraviti, recimo, snimku u kojoj granični policajci tjeraju migrante da uzvikuju “Dinamo Zagreb“, što je jedan primjer nečovječnog postupanja prema migrantima.
Neravnopravnost spolova
Nasilje u braku, točnije, nasilje nad ženama je još uvijek problem u Hrvatskoj. U izvješću se spominje slučaj župana Požeško-slavonske županije, Alojza Tomaševića, koji je optužen da je zamalo ubio suprugu.
Žene su bile izložene diskriminaciji pri zapošljavanju i na radu, a u izvješću pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2017. godinu istaknuto je da u prosjeku plaća žene iznosi 88,7% plaće muškarca te da je razlika u plaćama veća u javnom, nego u privatnom sektoru.
Izvor: Hina
Naslovna foto: Ilustracija/Pixabay.com