Ali Hashim Thaçi ne planira ukloniti carinske tarife za srpske proizvode, zbog kojih su prekinuti razgovori, javlja britanski Guardian
Nakon povijesnog dogovora Grčke i sjeverne Makedonije, dogovor o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije još je moguć ove godine unatoč zastojima nekoliko posljednjih mjeseci, izjavio je kosovski predsjednik.
Srbija odbija priznati Kosovo, svoju nekadašnju provinciju koja se osamostalila 2008. godine, destljeće nakon krvavog rata iz 1998 – 1999. Sukobi su završili nakon 78-dnevnog NATO –ovog bombardiranja Srbije i nakon što je oko 10 000 albanaca sa Kosova ubijeno u ratu.
„Trebamo sjesti makar i sa svojim zakletim neprijateljom, ali bez ikakvih preduvjeta, i pokušati saslušati jedni druge“, izjavio je Thaçi za Guardian, ususret konferenciji u Berlinu 29. travnja.
Zastoji u razgovorima
Razgovori između dvije države su prekinuti u studenome prošle godine, nakon što je Kosovo nametnulo Srbiji carinske tarife za srpske prizvode. Thaçi nema planove ukloniti te tarife, ali želi napredak u pregovorima.
Thaçi smatra kako ovakvo stanje odgovara nacionalistima i populistima s obje strane. Tvrdi kako ulaže sav politički kapital koji ima, kako bi ovi razgovori urodili plodom, te da bi neuspjeh razgovora štetio cijeloj regiji.
„Pod trenutnim okolnostima, s ovim tenzijama, ne vidim zašto bi neki strani investitor došao i uložio novac u ovu regiju. Samo dogovor o miru može donijeti prosperitet ovoj regiji“, izjavio je.
Trenutno je Kosovo država priznata od dijela članica država EU, te je jedina zemlja u Europi zapadno od Bjelorusije čiji državljani trebaju vize za ulazak u Šengenski prostor. Trećina građana Kosova je nezaposlena.
Planovi o razmjeni teritorija
Thaçi je predložio razmjenu teritorija sa Srbijom, što je naišlo na veliko protivljenje Njemačke, dok sa strane Sjedinjenih država nije bilo protivljenja. Njemačka se boji kako bi i druge zemlje na Balkanu mogle tražiti isto, a posebno bosanski Srbi.
Prema prijedlogu, sjeverno Kosovo, oko Mitrovice, trebalo bi se priključiti Srbiji kao područje s pretežno srpskim stanovništvom. Zauzvrat, područje doline Preševa s pretežno albanskim stanovništvom bi se priključilo Kosovu.
Thaçi je uvjeren kako promjena granica mora biti dio bilo kakvog mirovnog dogovora, ali naglašava kako to ne bi dovelo do etnički čistih država, te kako bi i i Kosovo i Srbija nastavile biti više nacionalne države.