Bitkom za Pakrac započeo je Domovinski rat
U Pakracu se danas obilježava dvadeset i osam godina od prvog otvorenog oružanog sukoba hrvatskih regularnih snaga sa srpskim pobunjenicima.
SDS je radio na tome da zapadna Slavonija bude prostor kompaktno nastanjen Srbima
U drugoj polovici 1990. i posebice prvoj polovici 1991. program SDS-a bio je prostor zapadne Slavonije, i to između Save i Drave kompaktno nastane Srbima ili drugim riječima naprave srpsku oblast na području zapadne Slavonije. Glavno uporište, odnosno središte SAO Krajine za Zapadnu Slavoniju, trebali su biti Okučani, općina s većinskim srpskim stanovništvom. No, kako ideja nije provedena krenuli su na stvaranje velike “srpske” općine Pakrac. Ova općina je naime, imala čak 46,4 posto srpskog stanovništva.
Ustavni sud RH 28. veljače 1991. poništio odluku o pripajanju Pakraca SAO Krajini
Naime, Hrvatski ustav ne sadrž osnove za postojanje tvorevine kakva je SAO Krajina. Jovo Vezmar je zato 1. ožuka 1991. zapovijedio mobilizaciju pričuvnog sastava ondašnje milicije, a mobilizirao je samo Srbe. Sve naoružanjeje predao isključivo Srbima iz Pakraca i okolnih sela, te iste noći, na prijevaru razoružao policajce hrvatske nacionalnosti i preuzeo nadzor na policijskom postajom. Hrvatsku zastavu sa zgrade policijske postaje zamijenio je zastavom Republike Srbije, a na zgradu Općine postavili su četničku zastavu.
Uslijedila je hrvatska reakcija
Rano ujutro specijalne snage hrvatske policije došle su u Pakrac i nakon kratkog okršaja oslobodili policijsku postaju, te uklonili srpske i četničke zastave. Zarobili su 32 pobunjena policajca i sproveli ih u Bjelovar, a u Pakracu ponovno vratili javni red i mir. Inače, u okršaju au ranjena tri hrvatska policajca.
Na obilježavanju obljetnice u Pakrac došla i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović
Predsjednica Republike nazočila je Svetoj misi za sve poginule i umrle hrvatske branitelje, a poslije toga pridružila se i “Mimohodu pobjednika”. Nakon polaganja vijenaca prigodno se obratila okupljenima.
