Site icon Cronika

Moskva “podbada” Washington oko Grenlanda: Medvedev poručio Trumpu da požuri, NATO demantira priče o ruskim i kineskim brodovima

Izvor: Wish

Rusija službeno ne traži Grenland, ali je zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev iskoristio aktualnu američku kampanju oko otoka za provokativnu poruku Washingtonu. U izjavi ruskoj agenciji Interfax, koju prenosi Reuters, Medvedev je rekao da bi Grenlanđani mogli glasati za priključenje Rusiji ako Trump “ne požuri” s vlastitim planovima.

Trump se mora požuriti. Prema nepotvrđenim informacijama, za nekoliko dana mogao bi se održati iznenadni referendum na kojem bi svih 55.000 stanovnika Grenlanda glasalo za pridruživanje Rusiji. I onda je to to. Nema novih zvjezdica na američkoj zastavi“, poručio je Medvedev, očito aludirajući na američku simboliku i Trumpove ambicije. Izjava se u Moskvi tumači prije kao politička sprdnja i signal nezadovoljstva američkim potezima na Arktiku nego kao ozbiljna najava teritorijalnih pretenzija.

Arktik kao ruski “životni prostor”

Iako Kremlj ne izlazi s formalnim zahtjevima prema Grenlandu, rusko vodstvo godinama naglašava da je Arktik zona “nacionalnih i strateških interesa! Rusije. Moskva u tom prostoru razvija vojnu i infrastrukturnu prisutnost, ističući važnost pomorskih ruta, energetskih resursa i sigurnosnog okruženja u blizini vlastitih granica. U tom kontekstu pažljivo prati rasprave o budućem statusu Grenlanda i sve otvorenije američke planove, uključujući najave jačanja vojne nazočnosti SAD-a na otoku.

Ruski signali dolaze u trenutku kada je Arktik postao poprište šire geopolitičke utrke, u kojoj se preklapaju interesi SAD-a, Rusije, ali i Kine. Iako zasad nema naznaka konkretnih ruskih poteza prema Grenlandu, sama činjenica da se Medvedev “šali” referendumom dovoljno govori o tome koliko se u Moskvi pozorno prati svaki američki korak.

Trump: “Uzet ćemo Grenland, sviđalo se to njima ili ne”

Američki predsjednik Donald Trump posljednjih je dana dodatno zaoštrio retoriku oko Grenlanda, predstavljajući otok kao ključni sigurnosni štit SAD-a na sjeveru. Poručio je da SAD “mora posjedovati Grenland” kako bi spriječio da ga u budućnosti “zauzmu” Rusija ili Kina, te najavio da će Washington “učiniti nešto na Grenlandu, sviđalo se to njima ili ne”.​

Trump i dužnosnici Bijele kuće, prema medijskim navodima, razgovarali su o različitim scenarijima kojima bi Grenland stavili pod američku kontrolu – od jačeg oslanjanja na vojnu prisutnost, do jednokratnih isplata Grenlanđanima kako bi ih se potaknulo na odvajanje od Danske i eventualno priključenje SAD-u. U istom je dahu tvrdio da ruski i kineski brodovi “operiraju blizu Grenlanda”, premda za to nije predočio nikakve dokaze.​

Otok je, podsjetimo, autonomni teritorij Kraljevine Danske, s vlastitim parlamentom u Nuuk-u, a Sjedinjene Države ondje već imaju važnu vojnu infrastrukturu, uključujući zrakoplovnu bazu Thule koja je dio američkog raketnog štita i sustava ranog upozorenja. Upravo ta kombinacija – autonomija, bogati resursi i postojeća američka baza – čini Grenland višestruko osjetljivim i u političkom i u sigurnosnom smislu.

Nordijske države: “Nema brodova, nema podmornica”

Trumpove tvrdnje o ruskim i kineskim brodovima oko Grenlanda brzo su naišle na hladan tuš iz nordijskih prijestolnica. Dvojica visokih diplomata sa sjevera Europe, s pristupom obavještajnim brifinzima NATO-a, izjavila su za Financial Times da posljednjih godina “nema znakova ruskih ili kineskih brodova i podmornica” u vodama oko otoka.​

Jednostavno nije istina da su Kinezi i Rusi ondje. Vidio sam obavještajne podatke. Nema brodova, nema podmornica“, prenosi se izjava jednog od njih, koju Reuters navodi u svom tekstu. Drugi diplomat upozorava da su priče o arktičkim vodama “prepunim” ruskih i kineskih plovila oko Grenlanda neutemeljene, te napominje da se pojačana aktivnost tih država bilježi prvenstveno na ruskoj strani Arktika.​

Vessel-tracking podaci servisa MarineTraffic i LSEG također ne pokazuju prisutnost ruskih ili kineskih brodova kod Grenlanda, što dodatno dovodi u pitanje Trumpovu dramatizaciju situacije. Istodobno, nordijski diplomati podsjećaju da su napetosti u Arktiku stvarne, ali da ih se ne bi smjelo napuhivati tvrdnjama koje ne prate obavještajni podaci.

Exit mobile version