• Impressum
  • Izjava privatnosti
  • Naslovnica
Cronika
  • Naslovnica
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Lokalno
      • Osječko-baranjska županija
        • Osijek
        • Vladislavci
      • Splitsko-dalmatinska županija
        • Kaštela
        • Lećevica
        • Sinj
        • Split
      • Vinkovci
      • Virovitica
      • Vukovar – Grad Heroj
      • Zagreb
  • Domovinski rat
    • Sjećanje i istina
    • Dani sjećanja
  • Intervju Tjedna
  • Promo
  • Reflektor
    • Iza objektiva
    • U fokusu
  • Hrvati u svijetu
  • Zdravlje
  • Psihologija
  • Kolumne
    • Mladen Pavković
    • Vjekoslav Krsnik
    • Draženka Franjić
No Result
View All Result
  • Naslovnica
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Lokalno
      • Osječko-baranjska županija
        • Osijek
        • Vladislavci
      • Splitsko-dalmatinska županija
        • Kaštela
        • Lećevica
        • Sinj
        • Split
      • Vinkovci
      • Virovitica
      • Vukovar – Grad Heroj
      • Zagreb
  • Domovinski rat
    • Sjećanje i istina
    • Dani sjećanja
  • Intervju Tjedna
  • Promo
  • Reflektor
    • Iza objektiva
    • U fokusu
  • Hrvati u svijetu
  • Zdravlje
  • Psihologija
  • Kolumne
    • Mladen Pavković
    • Vjekoslav Krsnik
    • Draženka Franjić
No Result
View All Result
Cronika
No Result
View All Result
Home Istaknuto

Zdravko Gavran otkriva hrvatske budnice: Ante Tresić Pavičić: Na obali Save

Zdravko Gavran Autor Zdravko Gavran
17/11/2026
u Istaknuto, Iza objektiva, Reflektor
0
0
Zdravko Gavran otkriva hrvatske budnice: Ante Tresić Pavičić: Na obali Save

Izvor: Facebook

0
SHARES
0
VIEWS
Podijeli na FacebookuPodijeli na X (Twitter)Pošalji na E-mail

Stihovi iz posljednje strofe: Gdje su sada Hrvati, zar više ih kod mene nema, / Il’ nema dušmana, ili je mir nastao čitavim svijetom, / Il’ kukavnost gadna Hrvatu sad srce zaprema, / Tere  se više ne zna svetiti dušmanu kletom? naveli su nas da pjesmu „Na obali Save“ Ante Tresića Pavičića (Vrbanj na Hvaru, 10. srpnja 1867. – Split, 27. listopada 1949.), hrvatskog književnika, političara i jedno vrijeme diplomata, uvrstimo među odabrane u ovom nizu. Objavio ju je g. 1893. časopis Matice hrvatske „Vijenac“. Za današnji ukus pjesma zvuči možda odveć borbena, ’krvoželjna’ i ’osvetnička’… No nije li čitava povijest ispunjena pozivanjem u boj, u boj – za narod svoj!, kako je g. 1866. Franjo Marković sročio domoljubno-ratnički poklič, dogodine uključen u operu Nikola Šubić Zrinski, koju je skladao Ivan Zajc. Osim što je napisao mnoštvo raznovrsnih književnih, povijesnih i putopisnih djela, bio je Tresić Pavičić i politički aktivan: njegova se orijentacija kretala od hrvatskoga državotvornog starčevićanstva, poslije potisnutoga integralnim jugoslavenstvom (od 1919. do 1927. bijaše on diplomatom Kraljevine SHS), do povratka starčevićanskom hrvatstvu potkraj života. Prije šest godina objavljen mu je spjev Gvozdansko, najopsežniji ep hrvatske književnosti, posvećen junačkoj obrani Gvozdanskog od osmanlijske opsade 1577./1578. Cijenjen je njegov putopis o putovanju po sjevernoj Americi, a impozantno je djelo i Poviest Hrvata pod narodnim vladarima (619. – 1102.). Hrvatsko rano srednjovjekovlje iz gledišta hrvatskog književnika i intelektualca prve polovine 20. stoljeća – nastalo od 1939. do 1947., koje sadrži više od 1600 kartica teksta.

Ante Tresić Pavičić rodio se 10. srpnja 1867. u Vrbanju na Hvaru, a umro je 27. listopada 1949. u Splitu. Pisao je pjesme (Glasovi s mora jadranskoga, 1891.; Nove pjesme, 1894.; Djuli i sumbuli, 1900.; Sa kninske tvrđave, 1902.; Valovi misli i čuvstava, 1903.; Sutonski soneti, 1904., i dr.), drame s motivima iz nacionalne i klasične povijesti (Ljutovid Posavski, 1894.; Simeon Veliki, 1897.; Katarina Zrinska, 1899.; Finis Reipublicae, 1902.; Ciceronovo progonstvo, 1909.; Život kralja Hiruda, 1910.; Katon Utički, 1911., i dr.), romane i pripovijesti (Sudbina izdajice, 1892.; Izgubljeni ljudi, 1893.; Pobjeda krieposti, 1898.; Moć ljepote, 1902.) putopise (Po Lici i Krbavi, 1895.; Po Bosni i Hercegovini, 1896.; Po moru, 1897.; Poleti okolo Biokova, 1902.; Po Ravnim kotarima, 1906.; Preko Atlantika do Pacifika, 1907.) te djela o hrvatskoj povijesti i o političkim temama. Kao pravaš bio je g. 1906. izabran za zastupnika u Carevinskom vijeću u Beču, a u razdoblju od 1919. do 1927. bio je veleposlanik Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Madridu i Washingtonu. Poslije toga bavio se istraživanjem povijesti i pisanjem. Bio je velik prijatelj kipara Ivana Meštrovića, zaslužan za realizaciju nekih Meštrovićevih djela. Živio je u Splitu, u vili Tresić, pokraj vile Meštrović, danas poznate kao Galerija Meštrović.

Djelujući kao pjesnik uglavnom u razdoblju moderne, A. Tresić Pavičić najvrjednija je  ostvarenja – kako se navodi u natuknici Leksikografskog zavoda – postignuo u zatvorenim i vezanim lirskim formama, prethodeći Vladimiru Nazoru, Antunu Gustavu Matošu i Vladimiru Vidriću. Pjesnički vrhunac dosegnuo je sjetnim impresionističkim ugođajima kojima nadmašuje prigodničarsku, politički i filozofski intoniranu, uglavnom utilitarnu poeziju. Danas se najviše cijene njegovi putopisi.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) preuzela je g. 2017. ostavštinu dr. Ante Tresića Pavičića, koju je darovala piščeva nevjesta, Vesna Tresić Pavičić, te ju čuva u Arhivu HAZU-a u Zagrebu. Akademija je preuzela rukopise pjesama, romana, pripovijedaka, putopisa i rukopis epa Gvozdansko.

Ep Gvozdansko pisan je od 1937. do 1940., ali je tiskan tek 2000., u izdanju AGM-a. To je najopsežniji ep hrvatske književnosti, sastavljen od 21.406 rimovanih deseteraca u 32 pjevanja, posvećen junačkoj obrani Gvozdanskog od osmanlijske opsade 1577./1578. O tom epu i ukupnom književnom djelu Tresića Pavičića profesorica komparativne književnosti Cvijeta Pavlović objavila je pregledno-valorizacijski stručni članak prigodom 150. obljetnice autorova rođenja.

Po sjevernoj Americi autor je – tada dalmatinski zastupnik u Hrvatskom saboru – putovao više mjeseci početkom g. 1905, od istočnih do zapadnih obala, a putopis s tog putovanja objavljen je g. 1907. pod naslovom Preko Atlantika do Pacifika. Istaknuto mjestu u njemu imaju opisi susreta s prvim hrvatskim intelektualcima u tamošnjoj iseljeničkoj zajednici, kao što su Zdravko Mužina, Ljudevita Lauš, Ante Biankini, a imao je susrete i s nekim drugim intelektualcima, kao što je srpski znanstvenik Mihajlo Pupin. Zapažanja s putovanja od Hrvatske do sjevernoameričkoga kontinenta temeljio je na tradiciji starijega hrvatskog pjesništva (Petar Zoranić i Petar Hektorović) i svjetskih klasika (Horacije, Vergilije, Dante).

Knjiga Poviest Hrvata pod narodnim vladarima (619. – 1102.). Hrvatsko rano srednjovjekovlje iz gledišta hrvatskog književnika i intelektualca prve polovine 20. stoljećanastala je od 1939. do 1947., a sadrži više od 1600 kartica teksta. Objavio ju je g. 2020. HAZU. Tresić Pavičić u njoj je prikazao najraniju hrvatsku povijest, od pojave Hrvata u današnjoj domovini do gubitka hrvatske državne samostalnosti g. 1102. Povjesničar Stjepan Matković istaknuo je članku o njemu da je Tresić Pavičić iza sebe ostavio bogatu ostavštinu koja je vrlo raspršena te još nije do kraja istražena. Istaknuo je da je političkim vodama zaplovio kao pravaš, usmjerio se potom na jugoslavenski unitarizam, da bi se na koncu ponovno vratio starčevićanstvu.

Ante Tresić Pavičić

NA OBALI SAVE

Blijedo sunce kroz maglu svijetli sa olovna svoda,
Ko kad zamagli oko suzami¹ velika tuga;
Brzim valovljem bijesno kotrlja Sava se voda,
Kano da bježi, ne hteć vidjeti našega ruga²:

* * *

Valovi Save šumom strašnim zašumiše jače;
Iz njih se čudan izvinu glas i zboriti zače:

„Gdje ste, vremena divna rata i junačke slave,
Njiske konja, i mača zveke, i taneta zuja³,
Groma topova i plača, junaštva i samrtne strave;
Kad je valovljem bijesnim moja kotrljala struja
Trupla junaka i konja, noge, odsječene glave;
Dok je na obalam ljuta grmila bojna oluja;
Kada su svilene čalme⁴ niz vale plovile moje,
Čelenke⁵ i s njim’ kalpaci⁶ svakakve šarene boje?

Koliko naroda tu se kod mojih sukobi žala!
Koliko vojska tu se u zagrljaj očajni srete!
Koliko vojska grob sred mojih našlo je vala!
Kolikim narodom trag se žića tude zamete!
Jedan jedini nije sudba pokoriti znala
Ratom nit ikojim oružjem svesilne moći proklete.
Moje mu obale krasne i plodne omiliše toli,
Da svim olujam sudbe za njih junak odoli.

Zato je često puta moja srebrena pruga
Krvlju zarujila cijela i Dunavu šarala vale
Rumenom bojom, kad je drug junački stajo uz druga,
Hrvat uz brata Hrvata, a bojne im sablje su sjale,
Harajuć dušmane poljem, ko grozna morija kuga⁷;
Krvna su polja tada poplavne vode mi prale,
Pa sam kazala svuda, kud tečem, kud tok mi se gubi:
Hrvat je najveći junak, svoju zemlju on ljubi.

Gdje su sada Hrvati, zar više ih kod mene nema,
Il’ nema dušmana, ili je mir nastao čitavim svijetom,
Il’ kukavnost gadna Hrvatu sad srce zaprema,
Tere⁸ se više ne zna svetiti dušmanu kletom?
Odavna žeđam krvi… al’ Hrvat kano drijema:
Boji se liti krvcu ptice, a kamo l’ će svetom
Ratnom vatrom da plane, ljudskom da me zalije⁹:
Mašta – za što je Bog odredio, krv da se lije!”

Bilješke:

 suzami – suzama
ruga – rugla, nečega što izaziva porugu
 taneta zuja – zujanje puščanih zrna
 čalme (turcizam) – turbani, omoti oko kape
 čelenke – ukrasne perjanice
 kalpaci – visoke, čvrste kape valjkasta ili stožasta oblika od krzna, kože ili sukna
 morija kuga – smrtonosna kuga, velika pošast
 tere (zastarjelo) – te, pa, i
 ljudskom da me zalije – eliptičan izraz: ljudskom krvlju da me zalije

IZVOR: Hrvatsko nebo

Oznake: Ante Tresić PavičićHrvatske budniceZdravko Gavran
Prethodna vijest

Za uređenje obale između Kaštel Starog i Kaštel Novog osigurano gotovo 10 milijuna eura

Zdravko Gavran

Zdravko Gavran

  • Impressum
  • Izjava privatnosti
  • Naslovnica

© 2024 Cronika portal

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password? Sign Up

Create New Account!

Fill the forms below to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In

Add New Playlist

No Result
View All Result
  • Naslovnica
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Lokalno
      • Osječko-baranjska županija
      • Splitsko-dalmatinska županija
      • Vinkovci
      • Virovitica
      • Vukovar – Grad Heroj
      • Zagreb
  • Domovinski rat
    • Sjećanje i istina
    • Dani sjećanja
  • Intervju Tjedna
  • Promo
  • Reflektor
    • Iza objektiva
    • U fokusu
  • Hrvati u svijetu
  • Zdravlje
  • Psihologija
  • Kolumne
    • Mladen Pavković
    • Vjekoslav Krsnik
    • Draženka Franjić

© 2024 Cronika portal