Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je jučer na konferenciji u Splitu kako je demografija ključno pitanje za opstanak hrvatskog naroda i države, te je upozorila na teško demografsko stanje u Dalmatinskoj zagori i zauzela se za donošenje posebnih planova za poboljšanje demografske slike na tom području
U Splitu je jučer pod pokroviteljstvom Predsjednice RH, u organizaciji Slobodne Dalmacije, na Ekonomskom fakultetu održana konferencija na temu “Demografija kontinentalne Dalmacije kao preduvjet opstanka života”
O ovom sve većem problemu, koji je posebno prisutan na selima Dalmatinske zagore, koje ostaju bez škole, pošte, ukidaju im se autobusne linije, zatvaraju liječničke ambulante, postavljeno je pitanje postoje li projekti koji će ponovno udahnuti život u ove krajeve nedirnute ljepote. O tim pitanjima diskutirali su profesor dr. sc. Anđelko Akrap, voditelj katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, gradonačelnica Grada Sinja Kristina Križanac, gradonačelnik Grada Knina Marko Jelić, Radoslav Bobanović, direktor Poljoprivredne zadruge MasVin iz Polače i Drago Nosić iz grupacije Pivac. Na konfereciji su bili prisutni i ministrica Gabrijela Žalac, gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara, a konfereciju je otvorila osobno predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
“Demografija je u ovom trenutku, nažalost, pitanje svih pitanja, o čijem rješavanju ovisi budućnost našeg naroda, a samim time i budućnost Hrvatske kao države, jer bez ljudi neme ni države“, istaknula je Grabar-Kitarović.
Po njezinim riječima, kontinentalna Dalmacija jedno je od najteže pogođenih područja negativnim demografskim kretanjima.
Broj stanovnika u kontinentalnoj Dalmaciji prepolovio se
Prema službenim podatcima, od popisa 1961. do zadnjeg popisa 2011. godine broj stanovnika u kontinentalnoj Dalmaciji smanjio se s 324.000 na 177.000, ili za 45 posto, rekla je Grabar-Kitarović,
“Budući da nakon popisa 2011. godine ovaj prostor ima neprekidno smanjenje (stanovnika) i iseljavanje, možemo procijeniti kako danas na zaobalnom prostoru od Neretve od Zrmanje živi najviše oko 150.000 stanovnika“, rekla je.
Predsjednica Kitarović je istaknula kako je zbog depopulacijskih procesa kontinentalna Dalmacija iznadprosječno zahvaćena starenjem, što znači da je stanovništvo većinom u dobi iznad 65 godina, nasuprot malom broju mladog stanovništva, posebice onog radno sposobnog.
“To znači i mali reproduktivno-biološki potencijal“, dodala je.
Prema njezinim riječima, nužna je društvena intervencija kako bi se zaustavile srednjoročno i dugoročno nepovoljne demografske i gospodarske tendencije.
Može li se zaustaviti smanjivanje broja stanovnika
Predsjednica smatra kako se ti nepovoljni trendovi mogu zaustaviti, a primjer su naši otoci.
“Od 1999. godine, kad je donesen prvi zakon o otocima, hrvatski javni sektor je u razvoj otoka prosječno godišnje ulagao 1,5 milijardi kuna. To je donijelo rezultate, tako da je, primjerice, u razdoblju od 2011. do 2014. godine na otocima broj stanovnika porastao za 2,4 posto iako je u istom razdoblju na razini države smanjen za 1,8 posto“, objasnila je Grabar-Kitarović.
Predsjednica zato predlaže posebne planove i žurne mjere za razvoj Banovine, Gorskog kotara, Like i kontinentalne Dalmacije, što sa Slavonijom, kako je rekla, čini više od pola Hrvatske.
Istaknula je i kako nam ta područja nisu važna samo gospodarski, nego i sigurnosno. Po njezinim riječima, posebne mjere za ta područja znače posebno porezno i svako drugo poticanje ulaganja, pojačane pronatalitetne mjere, mjere za što veću dostupnost predškolskog odgoja, besplatan prijevoz učenika i komunalni standard.
“Također je potrebna što bolja prometna povezanost tih područja s većim gradovima – Zadrom, Šibenikom i Splitom, i sve to treba raditi ne samo radi zaustavljanja iseljavanja, nego i u funkciji poticanja povratka i useljavanja u ta područja”, rekla je Grabar-Kitarović.
Predsjednica je istaknula kako je iseljavanje iz Hrvatske i posljedica članstva naše zemlje u Europskoj uniji, ali kako vjeruje i u povratak u Hrvatsku.
Gradonačelnik Splita poručio kako je Dalmatinska zagora biser Dalmacije
“Nekoliko puta sam naglasio i to ponosno ističem, kako Split nije samo središte županije već i motor cijelog juga. Na našem velikom području imamo biser, a to je Dalmatinska zagora. U utrci smo s vremenom i suočavamo se sa depopulacijom Zagore. Vjerujem da će današnja konferencija iznjedriti zaključke koji će što prije zaživjeti i donijeti nam rješenja. Split nije zasebna cjelina već sastavni dio cijelog područja. Posebno inzistiram na razvoju infrastrukture, ali s time moramo biti oprezni jer se ne smije dogoditi da razvoj omogući jednosmjernu komunikaciju. Razvoj infrastrukture mora dati kvalitetniji život zaleđu, povezati obalu i Zagoru, stvoriti preduvjet za što bolji protok ljudi, roba i tehnologija, a u svemu tome Split će dati ruke i pomoći u depopulaciji Zagore i jačanju gospodarskih i društvenih snaga. Zagora je biser oko kojem se moramo baviti kako bi zadržali ljude, odnosno život. Ova konferencija je jamstvo da ćemo taj cilj i postići,” rekao je gradonačelnik Andro Krstulović Opara
Župan splitsko-dalmatinski i gradonačelnici pružili primjere kako promijeniti demografsku sliku
Župan Blaženko Boban predstavio je demografski projekt županije “Tu je moj dom“, koji omogućava mladim ljudima obnavljanje starih kuća, oživljavanje djedovine, kao pozitivan primjer koji bi trebao slijediti i ostatak Hrvatske.
“Još uvijek je kod nas živ mentalitet iz socijalističke Jugoslavije, stavi sina u škver, jugoplastiku, država će to riješiti, država će o njemu brinuti”, župan je dao primjer načina razmišljanja koji je još uvijek prisutan u kontinentalnoj Dalmaciji.
Evo, recite, zar je normalno da željezara bude izgrađena u najljepšem zaljevu? U Kaštelanskom zaljevu? Nema to smisla, ali na taj način se dovodilo ljude, na taj način im se osiguravao posao,” prisjetio se prošlih vremena.
“Danas, a ovdje su pred vama mnogi načelnici i gradončelnici iz naše županije, nećete naći među njima niti jednog koji, kada se javio s urednom dokumentacijom, nije dobio odobrenu izgradnju vrtića”, zaključio je župan Blaženko Boban.
Kako i od čega žive stanovnici cetinskog kraja?
Na pitanje od čega danas žive stanovnici Cetinske krajine, kada velike tvornice više ne rade, a poljoprivredna dobra su usitnjenja, pa većina proizvodi hranu za vlastite potrebe, te u čemu je onda perspektiva odgovorila je gradonačelnica Sinja Kristina Križanac.
“Velike tvornice su prošlost i tko god razmišlja na način da se u Sinju treba izgraditi tvornica koja bi zapošljavala par tisuća radnika, nije realno u današnjoj poziciji tržišta i sustava koji ova država potiče.
Prošla su vremena kada se deklarativnim odlukama određivao potreban broj radnih mjesta, koji nije imao utemeljenje u tržišnoj ekonomiji. To je bilo moguće u vrijeme dogovorne ekonomije, no naše današnje opredjeljenje u Republici Hrvatskoj je gospodarstvo na tržišnim osnovama.
Također, ne možemo razmišljati niti o velikim okrupnjenim poljoprivrednim posjedima kakve ima Slavonija, ali ono što danas imamo, to su posjedi koje je država dala u najam poljoprivrednim i stočarskim proizvođačima, koji iznose u najvećoj površini 40 hektara. To su nositelji OPG-ova, koji se bave stočarskom proizvodnjom ili uzgojem povrtlarskih kultura. Pitanje zadružnog gospodarenja još uvijek u glavama naših ljudi nosi negativne prizvuke bivšeg sustava i zbog toga se zadrugarstvo teško pokreće.
Ono gdje ja vidim perspektivu Sinja je povezivanje OPG-ova, obrtnika, te malih i srednjih poduzetnika kroz gastro i turističku ponudu. Upravo na tom tragu Sinj razvija projekt obnove kulturne baštine, što će biti vrijedna turistička infrastruktura i poticaj razvoju navedenih sektora“, istaknula je Križanac.
Doseljavaju li u Sinj i okolicu mlade obitelji?
Naime, kvadrati su u Splitu pod zlato, a za cijenu jednosobnog stana u gradu, u Zagori se, pogotovo ako gradite na djedovini, može podići lijepa kuća, pitanje je na koje gradonačelnica Križanac odgovorila slijedeće:
“Cijena od 1.300 eura po kvadratu za novi stan u višestambenoj zgradi je zasigurno primamljiv poziv mladim obiteljima, koji su kreditno sposobni da kupe kvalitetan stan na području grada Sinja, a ne u Splitu gdje cijene prelaze 2.500 eura.
Međutim, interes grada Sinja je da svojim sugrađanima omogući život na djedovini, a značajno im u tome pomaže i mogućnost koju je osigurala država, a to je sufinanciranje anuiteta stambenog kredita sa 40% tijekom 5 godina plus 2 godine za svako novorođeno dijete tijekom petogodišnjeg sufinanciranja. Iznimno vrijedan je prijedlog Vlade da se kroz izmjene Zakona o sufinanciranju stambenih kredita dodatno produži sufinanciranje za jednu godinu za svako dijete obitelji koja ima takvu vrstu kredita.
Također je značajan napor naše županije da se bespovratnim sredstvima potakne mlade obitelji da imaju hrabrosti ući u investiciju izgradnje ili rekonstrukcije stambenog objekta u ruralnim područjima.
Ovom prilikom očekujem da će Županija i svojim rebalansom, kako je Župan kazao, u naredne dvije godine osigurati takva sredstva u proračunu i na taj način poticati i ohrabriti mlade ljude kako je ipak najbolje ostati na djedovini. Svakako, uz ove mjere, računam na afirmativnost mladih da započnu posao u svojoj profesiji i iskoriste adute svog kraja, kako bi stvorili dobro polazište za buduće naraštaje.” zaključila je Križanac.
Poslovna zona Kukuzovac
Neizbježno pitanje gradonačelnici Sinja Kristini Križanac, bila je i poslovna zona Kukuzovac, koja iako locirana na izvrsnom mjestu, nadomak autoceste i Splita, te nedaleko od BiH, ipak nije uspjela zaživjeti.
“Ideja otvaranja gospodarskih zona nije bila poporaćena strateškim planiranjem, već se dogodila eksplozija zona na vrlo malom području, kao što je naše, pa je na svega 10 km otvoreno 6 zona: Klis, Dugopolje, Dicmo, Trilj, Hrvace i Muć. To je zapravo veliko ulaganje u komunalnu infrastrukturu opremanja zona i cilj da se dobije što jeftinije radno mjesto nije dao rezultat, ako sve ovo skupa gledamo i regionalno i šire.
Gospodarska zona Kukuzovac ima 14 aktivnih gospodarstvenika i jasno da nismo zadovoljni s postignutim, posebice kada se zna da se u neposrednoj zoni nalazi odlagalište komunalnog otpada svih susjednih jedinica lokalne samouprave. No, sanacijom odlagališta otpada, koja se nalazi u fazi početka realizacije, značajno će se otvoriti perpektiva ulaganja na GZK, čemu će također doprinijeti i dugo očekivana brza cesta Križice-Kukuzovac.
Očekujem da će plan razvoja državnih cesta doprinijeti ovom rečenom, a Grad je sa svoje strane učinio maksimalan napor u donošenju stimulativnih mjera za investitore, posebno kada govorimo o cijeni zemljišta, troškova komunalnog doprinosa i naknade, što se posebno poticajno odnosi na proizvodne djelatnosti i ulaganja s većim brojem zaposlenih,” poručila je gradonačelnica Sinja Kristina Križanac.
Knin je opustio još nakon Oluje
“Nas je od 2011. do 2017. godine napustila jedna trećina stanovnika i to je najveća depopulacije kada gledate gradove u Hrvatskoj. Ljudi su selili mahom zbog jednostavnih obečanja koja su dana, a nisu održana. Ljudi vas vole držati za riječ, a država nije bilo konzistentna. Ljudi ne odlaze samo iz ekonomskih razloga, opća apatija je još jedan od njih, a to se mora promijeniti“, rekao je gradonačelnik Knina Marko Jelić i dodao:
“Svakom djetetu koje se rodi, napišem čestitku. Evo danas moram jednu napisati, a zadnja je bila prije mjesec i pet dana. To Vam sve govori, kakvo je stanje kod nas“.
Ministrica Gabrijela Žalac predstavila mogućnosti financiranja iz EU fondova
“Prepoznali smo važnost financiranja iz europskih fondova koji mijenjaju našu zemlju. Zadnje dvije i pol godine marljivo i vrijedno smo radili na svim područjima. Vodimo računa o svakom pojedinačnom projektu i trudimo se pomoći bilo nacionalnim ili europskim sredstvima“, kazala je ministrica Žalac dodajući kako je u infrastrukturu u kontinenatalnom dijelu Dalmacije uloženo oko 28 milijuna kuna.
“U Zadarsku, Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku županiju uloženo je 16 milijuna kuna iz nacionalnih sredstava za različite projekte. U Dalmatinskoj zagori ugovoreno je mnogo projekata vrijednih 824 milijuna kuna, a za projekte zapošljavanja i jačanja ljudskih potencijala osigurano je 145 milijuna kuna bespovratnih sredstava. To su samo neki od rezultata i mjera, a uz pomoć demografskih mjera Vlade RH želimo promijeniti situaciju i pomoći Zagori”, rekla je ministrica Žalac ističući kako sve što Dalmatinska zagora može proizvoditi, u priobalju se može prihodovati zahvaljujući turizmu.
“Ključno je stvoriti nove lance vrijednosti u gospodarstvu kako bi povezali sve ono što nam je prioritet i prilika. Na nama je da sve što smo zacrtali kroz EU fondove i mjere učinkovito provodimo, a sve s ciljem ravnomjernog regionalnog razvoja,” rekla je ministrica Gabrijela Žalac.
Ljubav prema domovini vodi i do uspjeha
Poljoprivredna zadruga MasVin iz Polače i Radoslav Bobanović dobar je primjer da se može živjeti od motike, masline i loze, kada se hoće i kada se voli svoj kraj. Na pitanje hoće li širiti svoju zadrugu i ima li problema s pronalaskom radne snage, Bobanović je odgovorio:
“Ljubav prem rodnom kraju i Polače me ponukala da se vratim trima gracijama, maslini, vinu i smokvi. Tada nisam znao da ću proći kroz kalvariju hrvatske administracije, ali srećom danas vidimo pomak. U ciklusu sezone zapošljavam stotinjak ljudi, od akademika do studenata. Znanje je bitno, a ja sam ga upario za ostanak i razvoj života u ruralnom dijelu. Imamo potencijala i možemo, samo se treba potruditi“.
Zašto Hrvati iseljavaju?
Glavni razlog odlaska iz Hrvatske je egzistencija, ali i način ponašanja političara, glomazna i spora administracija, kao i ovrhe kojih su se mnogih od onih koji su otišli odlučili na ovaj način riješiti. I kako je za kraj rekao gradonačelnik Jelić, oni koji su otišli u Irsku spremni su se vratiti, za razliku od onih koji su novi život pronašli u Njemačkoj.
