Spli’ski akvarel, besmrtna opereta Ive Tijardovića, vraća se na scenu splitskog Hrvatskog narodnog kazališta a kojoj je praizvedena prije 97 godina. Izvedbe su na programu 8, 9., 10., 12. i 16., neposredno nakon Sudamje, najveće splitske fjere u kojoj se odvija završni čin ove živopisne, raspjevane i razigrane kazališne čarolije. Izvedbama će ravnati maestro Tonči Ćićerić, a protagonisti su Joško Tranfić i Tajana Jovanović u ulogama Tome Sale i njegove Jovane, Sara Žuvela i Roko Radovan kao Marica i Tonči, te Zorana Kačić Čatipović i Pere Eranović koji će utjeloviti Perinu i Lešandra, ostali solisti, Zbor, Orkestar i Balet HNK Split. Redatelj predstave je Krešimir Dolenčić koji je svoju prvu režiju „najsplitskije od svih predstava“ potpisao još prije 34 godine.
Maestro Tijardović, čiju 130. obljetnicu rođenja obilježavamo ove godine, skladao je glazbu, napisao libreto, na praizvedbi bio dirigent, redatelj, scenograf i kostimograf! Kada je 2008. postavljao sadašnju verziju Akvarela, Krešimir Dolenčić je, između ostaloga, zapisao:
„Veštite starinske i bile gvante, crjenu kapu i sve tremante… vaja nam stavit jer eto ti ‘Spli’skog akvarela’! Zaorit će se barba Tomina ‘O kućo mala’ iz Veloga Varoša, zafrkavat će lavandere Maricu ‘di’ jon je Tonči’, zaplesat će Perina Štrambera sa svojim Lešandrom, Johnnyjem i Willyjem, nasmijat ćemo se Zenzi Salonji deraču, Mikuli Bigulinu ribaru, prisjetit se đinđilite i svih bolesti šjore Jovane. Proputovat će naša pjevačko-glumačko-plesačka ekipa od Veloga Varoša, travara Salka u Ljubuškom i gazda Perinih torti i kobasica, do rive našega djetinjstva, proslavit ćemo Sudamju, igrat tonbulu, zaogrnuti i utješeni lipom, mladenačkom ‘jubaviTonča i njegove Marice, a sve u počast glavnim licima ovog besmrtnog djela meštra Tijardovica – gradu Splitu i nama samima koji ga živimo i sanjamo upravo onakvog kakvog ga najviše volimo, sa svim njegovim manama i vrlinama.”
Spli’ski akvarel, kazališni naslov omiljen već gotovo čitavo stoljeće, duhovita je glazbena priča o splitskom malom puku koji pjesmom i humorom začinjavaju tešku neimaštinu u kojoj žive. Marica i Tonči zaljubljeni su mladi par, no Maričin otac Toma ne odobrava njihovu vezu budući da Tonči nema novaca niti da im kupi kočetu (krevet). Perina Rapetinova i Lešandro Panpan par su koji kroz život prolazi hodajući na rubu morala i zakona a iz nevolja u koje upadaju izvlače se ponajviše osobnim šarmom. U drugom se činu Tijardović dobrodušno ruga svojim lakovjernim sugrađanima koji masovno odlaze u Ljubuški kod čudotvornog iscjelitelja Salka Salikovića (Joško Ševo). Tu na Maricu oko baci bogati gazda Pera. Treći čin odvija se za fešte Svetoga Duje i završava hepiendom, sveopćim slavljem ljubavi i radosti života.
U brojnoj solističkoj postavi svakako treba istaknuti glumca, danas umirovljenog, splitskog teatra Ratka Glavinu u ulozi Trogiranina Stanka Golužina koju je, praktički, sam kreirao i tumači je desetljećima.Pored dirigenta Ćićerića i redatelja Dolenčića autorski tim čine: scenografkinja Vesna Režić, kostimografkinja Ana Savić Gecan, Deni Šesnić koji je oblikovao svjetlo i projekcije. Zborovođa je Veton Marevci, Tonči Bano vsuradnik je za splitski govor, a suradnik redatelja Bojan Brajčić. Koreografiju su obnovili Snježana Radica i Lev Šapošnjikov.
