Američko Ministarstvo pravosuđa objavilo je novi golemi set dokumenata o Jeffreyju Epsteinu – više od tri do tri i pol milijuna stranica materijala, oko 2.000 videa i približno 180.000 fotografija, prikupljenih tijekom višegodišnjih istraga, racija i sudskih postupaka. Objave se provode u sklopu zakona nazvanog Epstein Files Transparency Act, koji je Kongres usvojio kako bi se razotkrilo što je država znala o Epsteinovoj mreži i kako je godinama reagirala – ili nije reagirala.
Trumpovo je ime u tim spisima sveprisutno. NBC News navodi da je već u prijašnjim tranšama, pretraživanjem službene stranice Ministarstva pravosuđa, utvrđeno da se Donald J. Trump spominje stotinama puta, a novi paket samo produbljuje taj trag. U pitanju su bilješke istražitelja, pritužbe građana, interni dopisi i razni prilozi u kojima se njegov lik i ime pojavljuju u kontekstu dugogodišnje bliskosti s Epsteinom, zajedničkih letova i kretanja u istom elitnom njujorškom i floridskom krugu.
Letovi, druženja i krug moći
Iz dokumenata i njihovih sažetaka, na koje se sada pozivaju veliki svjetski mediji, izranja slika Trumpa i Epsteina kao ljudi iz istog zatvorenog miljea 1990‑ih. Le Monde navodi da se u jednoj bilješci njujorških federalnih tužitelja iz siječnja 2020. spominje kako je Trump osam puta letio Epsteinovim avionom između 1993. i 1996. godine. Al Jazeera podsjeća da se i u ranijim objavama pojavljuju novi flight logovi koji potvrđuju zajednička putovanja privatnim zrakoplovom u tom razdoblju, mnogo prije nego što je Trump javno tvrdio da se “davno udaljio” od Epsteina.
NBC i drugi mediji naglašavaju kako su među desecima tisuća fotografija i snimki prikupljenih u racijama na Epsteinovim posjedima i slike s raznih društvenih događaja, partyja i putovanja, gdje je Epstein bio okružen Ghislaine Maxwell i “drugima” iz političkog i poslovnog vrha. No, unatoč masi materijala, u ovom trenutku nema javno dostupnog dokumenta iz današnjeg paketa koji bi Trumpa izravno teretio za kazneno djelo seksualne eksploatacije maloljetnika ili sudjelovanje u organiziranju Epsteinove mreže; riječ je prije svega o njegovoj prisutnosti u orbitama moći oko osuđenog zlostavljača.
Je li Trump zaštićen ili razotkriven?
Ključno političko pitanje glasi – je li Trump u tim spisima zaštićen, ili je njegovo ime doista pušteno “bez rukavica”. Zamjenik državnog odvjetnika Todd Blanche, čovjek kojeg je Trump postavio na čelo operacije objave, javno tvrdi da Ministarstvo pravosuđa “nije štitilo predsjednika Trumpa” i da “nema dokumenta koji bi bio zadržan samo zato što u njemu stoji ime Donalda J. Trumpa”. Blanche dodaje da će “svaki dokument koji spominje Trumpa” biti objavljen u skladu sa zakonskim okvirima, što uključuje i ovaj današnji, dosad najveći paket.
Istodobno, u službenim priopćenjima Ministarstvo upozorava da neki materijali sadrže “neistinite i senzacionalističke tvrdnje protiv predsjednika Trumpa”, podnesene FBI‑ju neposredno prije predsjedničkih izbora 2020., te napominje da ih smatra “neosnovanima i lažnima”. Ovaj dodatak služi kao jasna ograda: dokumenti se objavljuju u cjelini, ali DOJ javnosti unaprijed poručuje da dio navoda ne drži vodu i da iz njih nije proizašla nijedna optužnica.
Ono što potiče sumnje jest razina redakcija i činjenica da je Ministarstvo pravosuđa probilo zakonski rok. Epstein Files Transparency Act nalagao je da ključni materijali budu objavljeni do 19. prosinca 2025., no DOJ je do tog datuma pustio manje od jedan posto ukupnih spisa, što su mediji i kongresni kritičari opisali kao otvoreno kršenje zakona. Tek pod pritiskom republikanskog krila u Kongresu i vlastite baze, Trump je pristao na ubrzanu objavu, culminating u današnjem paketu, za koji Blanche tvrdi da predstavlja “ispunjenje zakonske obveze”.
Treba naglasiti da je velik dio dokumenata i dalje teško čitljiv za javnost: zacrnjeni su osobni podaci žrtava, materijali koji prikazuju seksualno nasilje, te dokumenti zaštićeni odvjetničkom tajnom ili oznakom “radnog materijala” unutar Ministarstva pravosuđa. Kritičari upozoravaju da se upravo iza tih kategorija može kriti ono što je najosjetljivije – uključujući interne procjene zašto neki moćni pojedinci, koji se godinama pojavljuju u Epsteinovoj orbiti, nikada nisu postali osumnjičenici.
Clinton, Kongres i ostala velika imena
Trump u ovim spisima nije sam. Le Monde piše da se u dosad objavljenim dokumentima istaknutim imenima pojavljuju i Bill Clinton te drugi visoki dužnosnici, poslovni magnati, akademici i celebrityji, prepoznatljivi po flight logovima, donacijama, privatnim letovima i boravcima na Epsteinovim posjedima. Posebnu težinu ima činjenica da je republikanski odbor u Zastupničkom domu glasao za pokretanje postupka zbog nepoštivanja Kongresa protiv Billa i Hillary Clinton, nakon što su odbili svjedočiti o svojim odnosima s Epsteinom i pokušajima političkog pritiska u vezi s objavom spisa.
Clintonov glasnogovornik uzvraća protuudarom, pozivajući Ministarstvo pravosuđa da objavi “sve dokumente” koji se tiču bivšeg predsjednika i njegove supruge, uz poruku: “Netko ili nešto se štiti. Ne znamo koga, što ili zašto. Ali znamo ovo: nama takva zaštita ne treba.” Time se lopta vraća u dvorište Trumpove administracije, koja sada mora dokazati da EFTA nije još jedan politički instrument, nego doista alat za razotkrivanje onoga što je država znala i kako je postupala.
Veliki mediji – od BBC‑ja i CNN‑a do Reutersa i Al Jazeere – oprezni su s konkretnim imenima izvan kruga bivših predsjednika i princa Andrewa – naglašavaju da su objavljeni materijali toliko golemi da će novinarima i istraživačima trebati tjedni i mjeseci da prođu kroz statistike letova, dnevnike kontakata, interne bilješke i izjave žrtava. No već je sada jasno da se lista “Epsteinovih gostiju” nipošto ne svodi na jednog ili dva politička brenda, nego na cijelu generaciju globalne elite koja se godinama okupljala oko njegova novca i utjecaja.
Političke posljedice za aktualnog predsjednika
Za Donalda Trumpa, danas aktualnog predsjednika Sjedinjenih Država, ova objava ima dvostruku cijenu: pravnu i političku. S jedne strane, Ministarstvo pravosuđa naglašava da ni iz jednog od novootvorenih dokumenata ne proizlazi nova optužnica protiv njega, te da navodi kojima su ga anonimni izvori pokušali dovesti u vezu s konkretnim kaznenim djelima smatra “neosnovanima”. S druge strane, sama činjenica da se njegovo ime u spisima pojavljuje toliko često – od letova i druženja do bilješki istražitelja – dodatno kompromitira njegovu političku poziciju čovjeka koji je u kampanji obećavao “potpuno razotkrivanje” Epsteinova kruga.
Trump se u predizbornoj kampanji 2024. pozicionirao kao onaj koji će “otvoriti sve ladice” i pokazati koga je sustav štitio, no sporost objava, probijanje zakonskog roka i opsežne redakcije postale su gorivo za kritičare koji tvrde da se EFTA pretvorila u još jedan primjer kontroliranog curenja informacija. Pobuna republikanaca u Kongresu – onog dijela stranke koji je zahtijevao potpunu i brzu objavu – na kraju ga je natjerala da ubrza proces i odobri današnji “mega‑drop”.
U takvom okviru, svako novo spominjanje Trumpova imena u dokumentima, pa makar bez kaznenopravnog epiloga, politički je uteg. Za žrtve i njihove odvjetnike, pak, današnji paket tek je početak: ogromna količina materijala sada je formalno otvorena, ali će se prava borba voditi oko toga što je iza crnih traka – i hoće li se ikada u potpunosti vidjeti tko je sve, od New Yorka do Kariba, znao za Epsteina i okretao glavu.
