Trump tvrdi da je s Putinom isposlovao tjedno primirje u napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu upravo u trenutku kada Ukrajinu pogađa novi val ekstremne zime, s najavama temperaturnih minusa i do -30 stupnjeva Celzijevih. Istodobno, Kijev upozorava na ruske dronove s ugrađenim Starlink terminalima i najavljuje suradnju sa SpaceX‑om, dok je Europska unija dodatno pojačala financijski pritisak stavljanjem Rusije na crnu listu zbog visokog rizika od pranja novca.
Tijekom sjednice kabineta u Bijeloj kući, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je osobno zatražio od Vladimira Putina tjednu obustavu udara na ukrajinsku energetsku infrastrukturu te da je ruski čelnik, prema njegovim riječima, na to pristao. Tvrdnja o “pauzi” u raketnim i dronovskim napadima zasad nema potvrdu iz Moskve, a neovisne provjere dogovora nisu objavljene. Privremeni prekid napada, kako ga opisuje Trump, cilja isključivo na energetski sektor – mrežu trafostanica, dalekovoda i termoelektrana koje su proteklih tjedana pod gotovo svakodnevnim udarima, dok borbe na bojišnici i dalje traju.
Trump je navodni dogovor uokvirio kao humanitarnu gestu uoči nadolazećeg hladnog vala, uz poruku da “barem tjedan dana Kijev i drugi gradovi ne bi smjeli biti pod vatrom”. Za Ukrajinu, koja se bori s razorenom mrežom i izmorenim ekipama na terenu, već i takav ograničen predah bio bi dragocjen da se stabilizira opskrba strujom i grijanjem, ali za sada se radi prije o političkoj poruci nego o jasno verificiranom prekidu vatre.
Merz i Zelenski: podrška gesti, skepsa prema Moskvi
Njemački kancelar Friedrich Merz i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski javno su pozdravili Trumpove “napore u korist primirja”, naglašavajući da je svaki konkretan korak prema obustavi napada na energetsku mrežu dobrodošao u trenutku kada temperature padaju duboko ispod ništice. Istodobno, Berlin upozorava da “sustavno i brutalno uništavanje civilne infrastrukture” ruskim napadima nije stalo te da se ne smije stvarati iluzija kako kratkotrajna pauza mijenja strategiju Moskve. Zelenski je zahvalio Washingtonu i poručio da računa na američki pritisak kako bi se najavljeni tjedan bez udara doista proveo u praksi, svjestan da ruska strana i dalje ne potvrđuje postojanje formalnog dogovora.
Takvo balansiranje – između zahvalnosti i opreza – pokazuje koliko je Kijev ovisan o svakoj, pa i privremenoj, zaštiti energetskog sustava, ali i koliko je duboko ukorijenjeno nepovjerenje prema Kremlju. Čak i uz eventualnu obustavu napada na mrežu, ostaje otvoreno pitanje što se događa na ostatku bojišnice i hoće li se ruske snage jednostavno preusmjeriti na druge ciljeve, uključujući logističke čvorove i urbane zone.
Ekstremna hladnoća i nove civilne žrtve
Ukrajinska meteorološka služba najavljuje nagli pad temperatura, lokalno i do minus 30 stupnjeva, što dodatno dramatizira posljedice nedavnih ruskih udara na elektrane i toplinske sustave. Milijuni stanovnika proteklih su dana ostajali bez struje i grijanja, a lokalne vlasti govore o “utrci s vremenom” kako bi se oštećene mreže zakrpale prije najhladnijeg vala ove zime. Bez stabilne opskrbe energijom, svaki novi val ruskih napada izravno se prelijeva na bolnice, skloništa i civilnu infrastrukturu ključnu za preživljavanje.
U takvom kontekstu bilježe se novi smrtni slučajevi diljem zemlje. Regionalne vlasti javljaju da su udari u Zaporožju, Hersonu i Dnjepropetrovskoj oblasti usmrtili najmanje šest osoba, dok je u Krivom Rihom u napadu stradala starija žena. Takvi incidenti uklapaju se u obrazac udara na urbana i industrijska središta koja istodobno imaju logistički značaj i nose visok rizik za civilno stanovništvo, dodatno naglašavajući koliko je svaki dan bez napada – ako se doista dogodi – za Kijev doslovno pitanje života i smrti.
Starlink na ruskim dronovima i tiha tehnološka bitka
Paralelno s frontom u zraku i na zemlji, otvara se i tehnološki front. Ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov objavio je da su na ostacima dugodometnih ruskih bespilotnih letjelica pronađeni Starlink terminali, koji omogućuju satelitsku vezu i precizno navođenje dronova na velikim udaljenostima. Fotografije olupina dronova sa Starlink opremom dijelili su i savjetnici ministarstva, uz tvrdnje da je zabilježeno već “stotine” takvih slučajeva.
Kijev je, prema Fedorovu, unutar nekoliko sati kontaktirao SpaceX i predložio tehnička rješenja za sprječavanje ovakve uporabe sustava. Ukrajinska strana suradnju sa američkom kompanijom opisuje kao ključnu za “blokadu” pristupa Starlinku na ruskim dronovima, dok službeni komentari SpaceX‑a zasad izostaju ili ostaju vrlo suzdržani, unatoč ranijim tvrdnjama da se terminali ne prodaju Rusiji. Situacija otvara niz pitanja: od mogućih sivih kanala nabave opreme, preko odgovornosti proizvođača, do rizika da isti sustav koji ukrajinskim postrojbama spašava komunikacije istodobno postaje alat u ruskim napadima.
EU crna lista, trilateralni pregovori i “moskovski uvjet”
Na financijskom planu, Europska unija uvrstila je Rusiju na popis “visokorizičnih trećih zemalja” s ozbiljnim manjkavostima u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, čime se de facto stvara europska crna lista za sve transakcije povezane s ruskim bankama. Odluka znači pooštrene kontrole i dodatne provjere u europskim financijskim institucijama za svaki posao koji uključuje Rusiju, uz poruku da Bruxelles – ne čekajući globalne forume – samostalno pojačava financijsku izolaciju Moskve.
U političkoj sferi nastavlja se krhki proces pregovora. Nakon prvog kruga izravnih trostranih razgovora Rusije, SAD‑a i Ukrajine u Abu Dhabiju, posebni izaslanik Steve Witkoff izvijestio je o “znatnom napretku”, a novi susret najavljen je za početak veljače. Američki državni tajnik Marco Rubio upozorio je, međutim, da je pitanje kontrole Donjecke oblasti “posljednja velika prepreka” mogućem mirovnom dogovoru, te najavio da Witkoff i Jared Kushner neće sudjelovati u idućem krugu, koji bi se mogao svesti na izravnije pregovore Moskve i Kijeva.
Kremlj istodobno poručuje da bi eventualni susret Putina i Zelenskog mogao doći u obzir “isključivo u Moskvi”, podsjećajući na dekret iz 2022. kojim je Zelenski formalno zabranio pregovore s Putinom nakon ruskih aneksijskih referenduma u četiri ukrajinske regije. Ruska strana taj dokument koristi kao argument da bez pravne promjene u Kijevu nema ni stvarnog summita, pa je očito da se i iza najavljenog “tjedna tišine” nad ukrajinskom mrežom i dalje krije duga lista političkih i teritorijalnih prijepora na koje zasigurno neće povoljno djelovati minus trideset.
