Oko četrdeset država sudjelovalo je u konzultacijama o mogućim zajedničkim koracima za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, vitalne pomorske rute koju je Iran blokirao prije nekoliko tjedana, uzrokujući ozbiljne poremećaje na svjetskom tržištu energenata. Iako su se za isti stol okupile vodeće globalne sile, među kojima su Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Kanada, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija — primjetan je izostanak Sjedinjenih Američkih Država, koje su ovaj put ostale po strani.
Diplomatsku inicijativu predvode London i Pariz, uz otvorenu poruku da plovidba kroz Hormuški tjesnac mora ostati slobodna i neometana. Britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper poručila je da “Iran blokadom pokušava držati globalno gospodarstvo kao taoca“, upozorivši na lančane posljedice koje rast cijena energije ima na države diljem svijeta. “Nitko ne bi smio imati pravo naplaćivati prolazak ili manipulirati slobodom mora”, naglasila je Cooper, ističući kako je cilj koalicije obnoviti sigurnost i povjerenje u jedan od najvažnijih trgovačkih pravaca na svijetu.
Diplomatski pritisak prije vojnih planova
Prema izvorima iz europskih krugova, razgovori su dosad bili usredotočeni na diplomaciju i ekonomske mjere, ali i na ispitivanje spremnosti pojedinih država da sudjeluju u mogućoj međunarodnoj koaliciji. Iako konkretni dogovori još nisu postignuti, među sudionicima postoji konsenzus da Iran ne bi smio uvoditi naknade za prolazak brodova te da plovidba kroz tjesnac mora ostati otvorena za sve. Poseban naglasak stavljen je na potrebu povratka povjerenja brodarskih kompanija koje se suočavaju s rastućim premijama osiguranja i logističkim rizicima.
Sljedeći sastanak, planiran za idući tjedan, okupit će vojne planere koji bi trebali razmotriti niz tehničkih i sigurnosnih scenarija — od razminiranja područja do uspostave zaštitnih snaga za trgovačke brodove. Ipak, europski dužnosnici ističu da takav proces ne može započeti dok sukobi i neprijateljstva na tom području traju. “Moramo izbjeći svaku eskalaciju koja bi mogla pretvoriti regionalnu krizu u globalni sukob”, upozorio je jedan visoki francuski dužnosnik.
Macron: “Vojno preuzimanje” bi bilo pogubno
Francuski predsjednik Emmanuel Macron odlučno je odbacio prijedlog bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je sugerirao da bi Zapad trebao “vojno preuzeti” tjesnac i silom osigurati prolaz trgovačkih brodova. Macron je takav pristup nazvao “krajnje rizičnim i kontraproduktivnim”, naglasivši da bi „militarizacija Hormuškog tjesnaca otvorila dugotrajan sukob s nepredvidivim posljedicama“.
Među državama sudionicama raste uvjerenje da će rješenje morati biti političko, a ne vojno. Iako su mnoge članice NATO-a uključene u konzultacije, zasad se izbjegava svaki korak koji bi mogao izgledati kao stvaranje nove vojne koalicije protiv Irana. Umjesto toga, Europa pokušava definirati model zajedničkog djelovanja koji bi omogućio sigurnu plovidbu, a da pritom ne produbi ionako napete odnose u Perzijskom zaljevu.
Hormuški tjesnac, kojim prolazi gotovo petina svjetske nafte, već desetljećima je epicentar geopolitičkih tenzija. Ovoga puta, njegova blokada ponovno podsjeća koliko su globalna energetika i međunarodna sigurnost ranjive na političke poteze jedne države — i koliko je tanko tkivo koje povezuje svijet u trenutku krize.
(Izvor: Reuters)