Rat na Bliskom istoku izazvao je neočekivane političke podjele među europskim krajnje desnim strankama, koje su posljednjih godina često nastupale kao relativno homogen blok unutar europske politike. Dok jedni otvoreno podržavaju američko-izraelsku vojnu strategiju, drugi upozoravaju da Europa ne bi smjela slijepo pratiti geopolitičke poteze Washingtona.
Analitičari upozoravaju da su razlike u stavovima postale posebno vidljive posljednjih dana, nakon eskalacije sukoba između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana. Upravo taj sukob pokazao je koliko su europske desne stranke podijeljene kada je riječ o vanjskoj politici, sigurnosti i odnosu prema globalnim silama.
Dio europskih desnih političara snažno podržava Izrael i američku politiku na Bliskom istoku, naglašavajući pravo Izraela na obranu i potrebu za čvrstim savezom sa Sjedinjenim Državama.
Takav stav dijele političari koji smatraju da Europa mora ostati dio zapadnog sigurnosnog bloka te da bi slabljenje transatlantskog saveza moglo imati ozbiljne posljedice za sigurnost kontinenta.
S druge strane, unutar istog političkog spektra postoji sve snažnija struja koja zagovara izolacionistički pristup. Ti političari tvrde da Europa ne bi trebala sudjelovati u geopolitičkim sukobima izvan svojih granica te da bi europske države trebale voditi neovisniju vanjsku politiku.
Razlike između država članica
Podjele su posebno vidljive između političkih pokreta iz različitih europskih država. Dok pojedine stranke iz srednje i istočne Europe naglašavaju važnost sigurnosne suradnje sa Sjedinjenim Državama, dio zapadnoeuropskih političara poziva na veću stratešku autonomiju Europske unije.
Takve razlike pokazuju koliko su političke okolnosti i povijesna iskustva pojedinih zemalja utjecali na oblikovanje njihovih vanjskopolitičkih stavova.
Politički analitičari upozoravaju da europska krajnja desnica nikada nije bila potpuno ideološki jedinstvena, ali da su aktualni događaji dodatno razotkrili postojeće razlike.
Europska politika pred novim izazovom
Iako se krajnje desne stranke u Europi često slažu oko pitanja migracija, nacionalnog suvereniteta i kritike europskih institucija, međunarodna politika pokazala se kao područje u kojem konsenzus nije lako postići.
Stručnjaci procjenjuju da bi daljnja eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla dodatno produbiti ove podjele i utjecati na buduću političku dinamiku unutar europskog desnog političkog spektra.
U vrijeme kada Europa pokušava pronaći jedinstven odgovor na niz međunarodnih kriza, razlike među političkim pokretima unutar same Unije mogle bi postati sve izraženije.