Više od tisuću identificiranih prepreka i dalje oblikuje svakodnevicu osoba s invaliditetom, dok gradska uprava bilježi pomake, ali i dalje ostaje prostor za sustavnije djelovanje.
Na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Splita, vijećnica Domovinskog pokreta Ana Gulić otvorila je pitanje provedbe mjera iz tzv. Bijele knjige pristupačnosti, dokumenta izrađenog 2023. godine pod vodstvom Andrije Lipanovića. Riječ je o opsežnoj analizi koja je u fokus javnosti stavila dugogodišnje infrastrukturne nedostatke s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom u urbanom prostoru Splita.
Bijela knjiga pristupačnosti identificirala je više od tisuću konkretnih prepreka – od neadekvatnih nogostupa i neprilagođenih prijelaza do nedostatka rampi i sigurnih pristupnih točaka. Takvi uvjeti, kako se ističe u dokumentu, ne samo da otežavaju svakodnevno kretanje, već u određenim situacijama dovode korisnike u izravnu opasnost, prisiljavajući ih na kretanje prometnicama i izlaganje dodatnim rizicima.
Spora dinamika i potreba za ubrzanjem
Tijekom prethodnog mandata započeti su određeni zahvati, uključujući izgradnju rampi za osobe s invaliditetom, no dinamika provedbe nije pratila razmjere problema. Upravo je to bio jedan od ključnih razloga zbog kojih je vijećnica Gulić zatražila detaljnije informacije o trenutačnom stanju – koliko je mjera realizirano, koji su konkretni rezultati na terenu te kakvi su planovi za naredno razdoblje.
Ovo pitanje dolazi u trenutku kada se sve više inzistira na sustavnom pristupu urbanom planiranju, koji uključuje sve građane, bez obzira na njihove fizičke mogućnosti. U tom kontekstu, provedba mjera iz Bijele knjige ne promatra se samo kao tehničko pitanje infrastrukture, već i kao pokazatelj društvene odgovornosti i razine inkluzivnosti lokalne vlasti.
Suradnja kao ključ učinkovitih rješenja
Iz Domovinskog pokreta poručuju kako prepoznaju i pozdravljaju dosadašnje aktivnosti gradske uprave, ali naglašavajući kako je riječ o procesu koji zahtijeva kontinuitet, jasne prioritete i koordinaciju različitih gradskih službi. Djelomična rješenja, iako važna, ne mogu nadomjestiti potrebu za cjelovitim pristupom koji će u konačnici ukloniti ključne prepreke i osigurati sigurnost i dostojanstvo svim građanima.
U svom obraćanju, vijećnica Domovinskog pokreta Ana Guić zahvalila je gradonačelniku na podršci inicijativi i otvorenosti za suradnju, naglašavajući kako je partnerski odnos između gradske vlasti i društvenih inicijativa presudan za rješavanje složenih urbanih izazova.
Takav pristup, koji uključuje dijalog i zajedničko definiranje prioriteta, sve se češće ističe kao nužan model upravljanja u modernim gradovima. U slučaju Splita, pitanje pristupačnosti postaje svojevrsni test sposobnosti lokalne politike da odgovori na konkretne potrebe svojih građana.
Kontinuirani pritisak i dugoročni cilj
Vijećnica Domovinskog pokreta je najavila kako će i dalje aktivno pratiti provedbu mjera iz Bijele knjige pristupačnosti, s ciljem osiguravanja transparentnosti i ubrzanja procesa. Dugoročna vizija, kako poručuju iz Domovinskog pokreta, ostaje Split kao grad jednakih mogućnosti, u kojem pristupačnost nije iznimka, već standard.
U tom smislu, jučerašnja rasprava u Gradskom vijeću ne predstavlja tek jedno u nizu vijećničkih pitanja, već dio šireg nastojanja da se pitanje pristupačnosti trajno pozicionira visoko na političkoj i društvenoj agendi grada.