Istraga o pronevjeri 750 tisuća dolara u hrvatskoj misiji pri UN-u otvara pitanja sustava kontrole i odgovornosti.
Slučaj Renate Supine-Saltus, dugogodišnje zaposlenice Stalne misije Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima u New Yorku, prerastao je iz internih sumnji u međunarodnu pravosudnu istragu koja uključuje američka tijela. Prema dostupnim informacijama, riječ je o višegodišnjoj prijevarnoj shemi kojom je, kroz manipulaciju financijskim dokumentima, navodno pribavljena nezakonita korist veća od 750 tisuća američkih dolara.
Bivši šef misije, Ivan Šimonović, u četvrtak je za RTL Danas izjavio kako je vijest o pokretanju postupka očekivao već dulje vrijeme. Njegova reakcija otkriva da su sumnje u nepravilnosti postojale znatno prije nego što je slučaj dospio u javnost, ali i da je put od internih indicija do službene istrage bio dug i složen.
“Otkaz sam joj dao prije dvije godine”
Šimonović tvrdi kako je još prije dvije godine donio odluku o izvanrednom otkazu, upravo zbog radnji koje se danas stavljaju na teret bivšoj zaposlenici. U tom trenutku, kako navodi, već je postojala osnovana sumnja da se nepravilnosti događaju godinama, uključujući razdoblje prije njegova mandata.
“Svu dokumentaciju dostavio sam Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, nakon čega je pokrenuta međunarodna istraga”, rekao je, sugerirajući da je institucionalni odgovor započeo odmah nakon otkrivanja sumnji, iako je javna dimenzija slučaja uslijedila znatno kasnije.
Mehanizam navodne prijevare: lažni računi i dvostruka plaćanja
Prema navodima američkog tužiteljstva, Supina-Saltus je u razdoblju od srpnja 2017. do studenog 2023. koristila više metoda kako bi izvlačila novac iz sustava. U nekim slučajevima riječ je o dvostrukom plaćanju stvarnih računa, dok su u drugim izrađivani potpuno lažni računi, uključujući i one s fiktivnim dobavljačima.
Takve fakture potom bi bile proslijeđene na plaćanje, pri čemu su sredstva završavala na njezinim osobnim računima u američkoj banci. Upravo činjenica da je bila zadužena za financijsko-računovodstvene poslove dodatno je, prema istražiteljima, olakšala provedbu takvog obrasca.
Uloga institucija: od unutarnjeg nadzora do USKOK-a
Iz Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske poručuju kako su nepravilnosti otkrivene kroz izvanredni unutarnji nadzor, koji je proveden uz punu podršku ministra Gordan Grlić Radman. Nakon iscrpne analize, dokumentacija je u svibnju 2024. dostavljena USKOK-u.
S obzirom na to da je riječ o djelima počinjenima na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država te da osumnjičena ondje ima stalni boravak, hrvatska su tijela predmet proslijedila američkim saveznim institucijama, koje su potom preuzele daljnje postupanje.
Ovakav slijed događaja ilustrira kompleksnost međunarodnih kaznenih postupaka, posebno kada se radi o financijskim malverzacijama unutar diplomatskih predstavništava, gdje se isprepliću nacionalne i međunarodne nadležnosti.
Sustavni propusti i pitanje nadzora
Slučaj otvara i šira pitanja o mehanizmima kontrole unutar diplomatskih i međunarodnih institucija. Supina-Saltus bila je zaposlena u misiji još od 1999. godine, a od 2012. obavljala je i računovodstvene poslove, što znači da je godinama imala pristup ključnim financijskim procesima.
Tek implementacijom aplikacije za materijalno-financijsko poslovanje KONTO u rujnu 2023. godine uočene su ozbiljne indicije nepravilnosti. To upućuje na mogućnost da su postojeći sustavi nadzora bili nedostatni ili zastarjeli, što je omogućilo dugotrajno neotkrivanje sumnjivih transakcija.
Nulta tolerancija – deklaracija ili praksa?
MVEP u svom očitovanju naglašava kako ne tolerira nikakve zlouporabe i nezakonita postupanja, bez obzira na to gdje su počinjena i tko je u njih uključen. No slučaj Supine-Saltus pokazuje koliko je izazovno tu politiku provesti u praksi, osobito u kompleksnim međunarodnim okruženjima.
Dok američka tijela nastavljaju postupak, ostaje otvoreno pitanje hoće li ovaj slučaj dovesti do temeljitijih promjena u sustavima financijskog nadzora hrvatskih diplomatskih predstavništava. U međuvremenu, riječ je o jednoj od najozbiljnijih afera koja je pogodila hrvatsku diplomatsku službu posljednjih godina – i koja bi mogla imati dugoročnije posljedice od samog kaznenog postupka.