Rat između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana ušao je u jednu od najopasnijih faza otkako je sukob eskalirao na Bliskom istoku. Američki predsjednik Donald Trump objavio je da su američke snage bombardirale vojne ciljeve na iranskom otoku Kharg – strateškoj točki kroz koju prolazi gotovo cjelokupan izvoz iranske nafte – te pritom upozorio da bi sljedeći korak mogao biti izravni napad na energetsku infrastrukturu tog otoka.
Rat između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana ulazi u novu i potencijalno mnogo opasniju fazu. Nakon niza zračnih udara i uzvratnih napada koji su posljednjih tjedana zahvatili više dijelova Bliskog istoka, američki predsjednik Donald Trump sada otvoreno prijeti udarom na samu srž iranske naftne industrije – strateški otok Kharg u Perzijskom zaljevu.
Trump je objavio da su američke snage već bombardirale vojne ciljeve na tom otoku, tvrdeći da su pritom “potpuno uništeni” iranski obrambeni objekti. No, istodobno je naglasio da naftna infrastruktura zasad nije bila meta, jasno dajući do znanja da bi sljedeći korak mogao biti izravni napad na energetske terminale kroz koje prolazi gotovo cjelokupan izvoz iranske nafte. Takva poruka predstavlja snažnu eskalaciju, jer bi udar na Kharg imao posljedice ne samo za Iran nego i za globalno tržište energije.
U Washingtonu tvrde da bi takav potez bio odgovor na iranske pokušaje ometanja plovidbe kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih pomorskih arterija svijeta. Iran, međutim, upozorava da bi napad na njegovu energetsku infrastrukturu značio prelazak “crvene linije”, nakon čega bi Teheran mogao uzvratiti udarima na naftna postrojenja širom Perzijskog zaljeva.
Kharg – mala točka na karti s ogromnim strateškim značenjem
Otok Kharg nalazi se nedaleko od iranske obale u sjevernom dijelu Perzijskog zaljeva, blizu grada Bušehr. Iako površinom nije velik, njegova uloga u iranskoj ekonomiji teško se može precijeniti. Procjenjuje se da oko 90 posto iranskog izvoza nafte prolazi upravo kroz ovaj terminal, gdje se sirova nafta skladišti i potom ukrcava na tankere koji odlaze prema azijskim i drugim svjetskim tržištima.
Zbog takve koncentracije infrastrukture Kharg je već desetljećima poznat kao najranjivija točka iranske energetske ekonomije. Tijekom američkih napada, prema iranskim izvorima, na otoku se čulo više od 15 eksplozija, a pogođeni su protuzračni sustavi, pomorska baza i zračna luka. Teheran tvrdi da naftni terminali nisu oštećeni i da se izvoz zasad nastavlja bez većih prekida.
No sama činjenica da su američke snage pogodile vojne objekte na Khargu mnogi analitičari tumače kao upozorenje. Time Washington pokazuje da ima sposobnost pogoditi ključnu energetsku infrastrukturu Irana ako odluči dodatno eskalirati sukob.
Američko vojno gomilanje sugerira dugotrajan sukob
Dok političke izjave postaju sve oštrije, Pentagon paralelno povećava vojnu prisutnost u regiji. U Perzijski zaljev i šire područje Bliskog istoka upućeno je oko 3.000 američkih marinaca iz sastava 31. Marine Expeditionary Unit, zajedno s amfibijskim jurišnim brodom USS Tripoli. Riječ je o prvim kopnenim snagama koje Washington raspoređuje u kontekstu aktualnog sukoba s Iranom.
Uz to, američka vojska šalje dodatne ratne brodove, tisuće dronova-presretača i logističku infrastrukturu potrebnu za dugotrajnije operacije. Trump je također najavio da bi američka mornarica mogla početi pratiti tankere kroz Hormuški tjesnac kako bi osigurala slobodu plovidbe.
Takvi potezi sugeriraju da Washington ne očekuje brzo završavanje sukoba. Umjesto toga, čini se da američka administracija postupno gradi vojni položaj koji bi omogućio širi spektar operacija – od zračnih udara pa sve do potencijalnih kopnenih akcija na iranskom teritoriju ili na strateškim otocima u Perzijskom zaljevu.
Rat na više bojišta: Libanon, Izrael i Iran
Istodobno se sukob širi daleko izvan Perzijskog zaljeva. Na sjeveru Izraela posljednjih dana intenzivirali su se sukobi između izraelske vojske i pokreta Hezbollah, koji je blizak Iranu. Libanonske vlasti tvrde da je u izraelskim napadima poginulo više od 700 ljudi, uključujući velik broj civila i djece, dok su deseci tisuća ljudi raseljeni iz pograničnih područja.
Hezbollah je uzvratio raketnim napadima na izraelske gradove i infrastrukturu, a dio štete povezuje se s projektilima koji koriste kasetne bojeve glave. Takve bojeve glave raspršuju velik broj manjih eksplozivnih punjenja, što omogućuje da jedan projektil pogodi široko područje i izazove višestruke eksplozije.
Izraelska vojska u međuvremenu tvrdi da je u jednom danu pogodila više od 200 ciljeva u zapadnom i središnjem Iranu, uključujući lansere balističkih projektila, sustave protuzračne obrane i proizvodne objekte za oružje. Time se rat de facto pretvara u izravnu vojnu konfrontaciju između Izraela i Irana, uz snažnu američku podršku.
Iranske prijetnje i regionalna domino-reakcija
Teheran je reagirao upozorenjem da bi napad na naftnu infrastrukturu na Khargu mogao pokrenuti mnogo širi regionalni sukob. Iranski vojni dužnosnici poručuju da bi u tom slučaju meta mogli postati energetski objekti naftnih kompanija koje surađuju sa SAD-om u Saudijskoj Arabiji, Kataru i drugim državama Zaljeva.
Takav scenarij izaziva posebnu zabrinutost na energetskim tržištima. Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko petina svjetske trgovine naftom, već sada je pod povećanim vojnim nadzorom, a svaki ozbiljniji poremećaj mogao bi dramatično smanjiti globalnu opskrbu energijom.
Neki proizvođači u Zaljevu već su počeli privremeno obustavljati isporuke iz straha od napada, dok zapadne zemlje pokušavaju ublažiti moguće posljedice. Kanada je, primjerice, najavila sudjelovanje u koordiniranom puštanju strateških rezervi nafte koje organizira Međunarodna agencija za energiju.
Analitičari upozoravaju na stratešku zamku
Dio stručnjaka smatra da trenutna eskalacija pokazuje kako se rat sve više pretvara u strateški sukob oko energije. Robert Pape, profesor političkih znanosti sa Sveučilišta u Chicagu, upozorava da bi američka strategija mogla proizvesti paradoksalan učinak – taktički vojni uspjesi mogli bi dugoročno dovesti do strateških problema.
Prema njegovoj analizi, Washington je u sukob ušao očekujući relativno brz slom iranskog vodstva ili barem ozbiljno slabljenje režima. Umjesto toga, Iran je uspio održati operativne kapacitete i proširiti sukob kroz mrežu regionalnih saveznika, uključujući Hezbollah i druge skupine.
U takvim okolnostima napad na Kharg mogao bi imati neočekivane posljedice. Osim što bi dodatno smanjio količinu nafte na tržištu i pogurao cijene prema gore, mogao bi potaknuti još širu regionalnu eskalaciju koja bi zahvatila cijeli Bliski istok.
Svijet promatra sukob koji bi mogao promijeniti globalnu energetsku ravnotežu
Za sada iranski izvoz nafte nije potpuno prekinut, a infrastruktura na Khargu navodno je ostala netaknuta. No sama činjenica da je taj otok postao glavna meta američkih vojnih planova pokazuje koliko se priroda sukoba promijenila.
Rat između SAD-a, Izraela i Irana više nije samo pitanje vojnih udara ili regionalnih sukoba. Sve se više pretvara u borbu za kontrolu nad energetskim tokovima, pomorskim rutama i ekonomskim polugama moći.
Ako bi Kharg ili Hormuški tjesnac postali poprište ozbiljnijih napada, posljedice bi se osjetile daleko izvan Bliskog istoka – od cijena goriva u Europi do stabilnosti globalne ekonomije. Upravo zato diplomati i analitičari sve češće upozoravaju da se svijet nalazi na rubu sukoba koji bi mogao prerasti u najveću energetsku krizu u posljednjih nekoliko desetljeća.