U Hrvatskom saboru održan okrugli stol o masovnim zločinima jugoslavenskog komunizma u Sloveniji – evidentirano više od 750 prikrivenih grobišta Okrugli stol pod nazivom „Masovni zločini jugoslavenskog komunizma u Sloveniji – stratišta i prikrivanje zločina” održan je danas u Hrvatskom saboru u organizaciji predsjednika Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, Ivana Penave. Skup je okupio istaknute znanstvenike i stručnjake koji se dugogodišnjim istraživanjima bave ovom do nedavno sustavno prešućivanom temom.

Penava je u uvodnom obraćanju iznio zabrinjavajuće podatke koji svjedoče o razmjerima komunističkih zločina počinjenih neposredno po završetku Drugoga svjetskog rata.

„Danas raspolažemo brojem većim od 750 lokacija prikrivenih masovnih grobišta na području Slovenije, a 9.146 posmrtnih ljudskih ostataka dosad je otkriveno kroz 15 posto dosad istraženih lokaliteta. Ovi brojevi dokazuju zlu ćud komunističkog režima, a nama kao društvu ostaje stremiti ka razotkrivanju istine i osigurati pravo žrtava na dostojanstven ukop“, izjavio je Penava.

Organizator i moderator okruglog stola naglasio je da rasprava počiva na znanstvenom i stručnom pristupu, kao i materijalnim dokazima, te da joj cilj nije bio umanjiti zločine nacizma i fašizma. Upozorio je, međutim, da javnost zbog dugotrajnog i sustavnog prikrivanja u doba Jugoslavije još uvijek nije dovoljno svjesna stvarnih razmjera tih zločina.

Penava je ujedno istaknuo kako su na okrugli stol bili pozvani svi saborski klubovi, no odazvali su se jedino zastupnici Domovinskog pokreta, HDZ-a, Mosta te Josip Jurčević. Pozvane antifašističke udruge i povjesničari suprotnih stajališta o bivšoj državi također su izostali, što je Penava prokomentirao riječima da „negacija masovnih zločina nije doprinos društvenoj koheziji“.

„Industrija ubijanja” planirana do detalja

Povjesničar dr. sc. Mitja Ferenc, profesor na Sveučilištu u Ljubljani i član državne komisije za poslijeratna stratišta, upozorio je da su masovna pogubljenja bila daleko od kaotičnih ispada – naprotiv, radilo se o pažljivo planiranoj i organiziranoj „industriji ubijanja”.

Ferenc je posebno naglasio dimenziju zločina koja se često previđa – oduzimanje prava žrtvama na vlastiti grob i ime. „Bio je to zločin bez zločinaca jer nitko od počinitelja ili naručitelja nije bio procesiran. Desetljećima smo u demokraciji, a i dalje se borimo s temeljnim pitanjima pijeteta – pravom na grob i ime. Pitamo se zašto nas Europski parlament mora podsjećati na to da su žrtve sva tri totalitarna režima jednake“, istaknuo je Ferenc.

Dostojanstvena sahrana – civilizacijska obveza

Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva dr. sc. Dinko Čutura osvrnuo se na pitanje dostojnog pokopa žrtava, naglasivši da to nije sentimentalna gesta ni privilegija, nego potvrda neotuđive ljudskosti pokojnika i civilizacijska dužnost. „Društvo koje to zaboravi, zaboravlja i vlastite temelje“, rekao je Čutura, ocijenivši rad Povjerenstva na čijem je čelu Penava ključnim korakom prema konačnom rasvjetljavanju istine.

Komunistička prošlost – pitanje nacionalne sigurnosti

Izvanredna profesorica na Fakultetu hrvatskih studija izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić smjestila je temu u širi geopolitički kontekst, naglasivši da istraživanje totalitarnih prošlosti, pa tako i komunističke, nije puko „kopanje po prošlosti”.

„To je ključno pitanje nacionalne sigurnosti, identiteta i definiranja naše pripadnosti zapadnom civilizacijskom krugu. Pitanje zajedničkog europskog sjećanja danas postaje prvorazredno pitanje geopolitičke stabilnosti i nacionalne suverenosti“, izjavila je Vukelić.

Tezno – najveće stratište Hrvata u povijesti

Predsjednik nevladine udruge „Huda jama” i načelnik općine Radenci Roman Leljak upozorio je da je Tezno kod Maribora najveće stratište Hrvata u hrvatskoj povijesti, no da je dosad ekshumiran samo dio žrtava. Leljak se nada da će dobra suradnja Hrvatske i Slovenije omogućiti ekshumaciju svih posmrtnih ostataka te izgradnju spomen-centra s točnim brojem žrtava.

„Rješavanje komunističkih zločina iznimno je bitno kako bismo kao društvo dobili epilog u istini i prenijeli je mlađim generacijama – s ciljem da se takvo što nikada više ne ponovi. Svaka žrtva bila je nečije dijete i svaka od njih zaslužuje dostojan grob“, zaključio je Leljak.

Današnji okrugli stol prvi je u nizu planiranih skupova čiji je cilj pokrenuti ozbiljan društveni i politički dijalog te osigurati da se sjećanje na žrtve komunističkih zločina trajno sačuva i dostojno obilježi.