Rat ulazi u drugi tjedan, napadi na brodove potresaju globalno tržište nafte.
Rat između Irana s jedne strane te Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s druge ulazi polako u treći tjedan uz naglu eskalaciju na više frontova – od zračnih napada na iranska postrojenja do sve intenzivnijih udara na komercijalne brodove u Perzijskom zaljevu. Dok Izrael tvrdi da je pogodio objekt povezan s razvojem nuklearnog oružja u blizini Teherana, Iran uzvraća udarima na tankere i energetsku infrastrukturu u jednoj od najvažnijih pomorskih ruta za svjetsku trgovinu naftom.
Prema međunarodnim izvještajima, sukob koji je započeo krajem veljače američko-izraelskim napadima na iranske vojne i nuklearne ciljeve prerastao je u širu regionalnu krizu koja prijeti destabilizacijom cijelog Bliskog istoka. U proteklih dvanaest dana pogođeno je više od 5.500 ciljeva u Iranu, dok Teheran uzvraća raketnim, dronovskim i pomorskim napadima širom regije.
Izrael: pogodili smo lokaciju ključnu za razvoj nuklearnog oružja
Izraelske obrambene snage (IDF) objavile su da su tijekom posljednjih dana izvele zračni napad na kompleks Taleghan u blizini Teherana. Prema izraelskim tvrdnjama, riječ je o postrojenju koje je Iran koristio za razvoj naprednih eksploziva i provođenje eksperimenata povezanih s nuklearnim programom.
IDF tvrdi da je lokacija povezana s tajnim projektom AMAD, za koji Izrael već godinama navodi da je dio programa razvoja iranskog nuklearnog oružja. Kompleks je, prema izraelskim izvorima, bio meta napada i u listopadu 2024., ali su obavještajni podaci nedavno pokazali da je Iran započeo obnovu postrojenja i nastavio istraživanja.
Izrael navodi da je najnoviji napad dio šire kampanje čiji je cilj trajno oslabiti iranske nuklearne ambicije.
Zaljev na rubu blokade – tankeri napadnuti, brodovi stoje pred Hormuzom
Dok se zračni rat nastavlja, najveća eskalacija odvija se na moru. Iranske snage sve češće napadaju komercijalne brodove u Perzijskom zaljevu i blizu Hormuškog tjesnaca – jedne od najvažnijih energetskih arterija svijeta kroz koju prolazi oko 20 posto globalne trgovine naftom.
Prema podacima međunarodnih agencija i pomorskih sigurnosnih službi, od početka sukoba napadnuto je najmanje šesnaest komercijalnih brodova, dok je samo u jednom danu zabilježeno šest napada na tankere. U pojedinim incidentima korišteni su dronovi-bombe i projektili lansirani s brzih čamaca, a jedan član posade poginuo je nakon udara na tanker u blizini Omana.
U nekim slučajevima brodovi su zapaljeni ili prisiljeni napustiti plovidbu, dok je više od stotinu trgovačkih brodova usidrilo izvan Hormuškog tjesnaca zbog sigurnosnih rizika.
Istodobno, iranski državni mediji objavili su snimke ratnih brodova i poručili da Teheran kontrolira plovidbu kroz tjesnac.
Globalna energetska kriza: nafta ponovno iznad 100 dolara
Eskalacija u Zaljevu odmah se prelila na globalna tržišta. Cijena nafte Brent ponovno je premašila 100 dolara po barelu, prvi put nakon nekoliko godina, dok su analitičari upozorili da bi daljnji poremećaji u prometu tankera mogli gurnuti cijene još više.
U pokušaju stabilizacije tržišta, Međunarodna agencija za energiju (IEA) najavila je najveće otpuštanje strateških rezervi u povijesti – čak 400 milijuna barela nafte. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi takva mjera mogla imati ograničen učinak ako promet kroz Hormuz ostane blokiran.
Napadi na tankere i energetske objekte već su poremetili opskrbu nekih zaljevskih država, dok Iran nastavlja izvoz vlastite nafte koristeći tzv. „shadow fleet“, flotu tankera koji plove pod sankcijama i često ostaju unutar iranskih voda radi zaštite
Diplomatski pritisci rastu: Rusija traži povratak pregovorima
Kako se sukob širi, međunarodna diplomacija pokušava spriječiti daljnju eskalaciju. Rusija je pozvala Sjedinjene Države i Izrael da zaustave napade i vrate se pregovorima, upozoravajući da je humanitarna situacija u regiji sve teža. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručila je da je nastavak vojne eskalacije „izuzetno zabrinjavajući“ te da bi povratak diplomaciji bio jedini način za smanjenje napetosti.
Istodobno, iranski politički vrh šalje oštre poruke. Predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf upozorio je da bi svaki pokušaj napada na iranske otoke u Perzijskom zaljevu doveo do „odmazde bez ikakvih ograničenja“, čime bi, kako je rekao, cijela regija mogla postati poprište otvorenog rata.
Regionalni sukob koji prijeti prerasti u širi rat
U međuvremenu se rat širi i izvan Irana. Hezbolah iz Libanona sve se aktivnije uključuje u sukob, dok su projektili pogodili i vojne baze u Iraku, uključujući objekte koje koriste zapadne snage. Analitičari upozoravaju da bi daljnja eskalacija – posebno zatvaranje Hormuškog tjesnaca ili izravni napadi na energetske infrastrukture u Saudijskoj Arabiji, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima – mogla izazvati najveći energetski šok na svijetu od naftne krize 1970-ih.
Za sada, rat koji je započeo kao serija ciljanih napada na iranska vojna postrojenja prerasta u kompleksan regionalni sukob u kojem su na prvoj liniji – tankeri, trgovački brodovi i globalna energetska sigurnost.
