Tadašnji je Sabor tom prilikom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim ni legalnim nijedno tijelo dotadašnje SFRJ. Utvrdio je i da ne priznaje valjanim nijedan pravni akt tijela koje djeluje u ime bivše federacije, koja kao takva više ne postoji
Prije 35 godina, usred srpske agresije, prvi je saborski saziv jednoglasno donio povijesnu odluku kojom Republika Hrvatska raskida sve državnopravne veze s bivšom državom SFRJ. Time je Hrvatska i službeno krenula putem samostalnosti, a taj se dan danas obilježava kao spomendan Hrvatskog sabora.
Tadašnji je Sabor tom prilikom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim ni legalnim nijedno tijelo dotadašnje SFRJ. Utvrdio je i da ne priznaje valjanim nijedan pravni akt tijela koje djeluje u ime bivše federacije, koja kao takva više ne postoji.
Tu je odluku Sabor donio dan nakon što je istekao tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, koju je donio 25. lipnja 1991. Stupanje te odluke na snagu tada je odgođeno za tri mjeseca na temelju Brijunske deklaracije od 7. srpnja, na zahtjev Europske zajednice, koja je jugoslavensku krizu pokušavala riješiti mirnim putem.
Istoga dana kad je moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti istekao, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore, u kojima je bilo tadašnje državno vodstvo predvođeno predsjednikom Franjom Tuđmanom.
Sjednica, ali ne na Markovu trgu
Zbog tih okolnosti i opasnosti od novih zračnih napada na Zagreb, povijesno zasjedanje sva tri saborska vijeća nije održano na Markovu trgu, nego u Ininoj zgradi u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu.
Zastupnici su u utorak, 8. listopada, kasno navečer jednoglasno donijeli Odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom SFRJ, a Hrvatska je time krenula putem neovisnosti.
Prvi predsjednik Sabora Žarko Domljan tom je prigodom rekao da se sjednica u Ininoj zgradi održava u “najtežem i najdramatičnijem trenutku novije hrvatske povijesti”. Dodao je da Sabor od vremena turskih zuluma nije bio prisiljen tražiti tajno i skrovito mjesto. Ta činjenica, po njegovim riječima, dovoljno govori kamo ovi novovjeki zulumčari povijesno i civilizacijski pripadaju.
Ratni se kaos tada širio razoružanom Hrvatskom. JNA i pobunjeni Srbi već su mjesecima napadali brojna sela i gradove, među njima Vukovar, Vinkovce, Sisak, Karlovac, Gospić, Šibenik i Dubrovnik. Sve je kulminiralo napadom na Banske dvore u ponedjeljak, 7. listopada 1991.
Domljan: Hrvatska će pobijediti
Premijer Franjo Gregurić izvijestio je Sabor da je ratna šteta do 1. listopada iznosila 10,5 milijardi dolara. U sadašnjoj fazi rata, rekao je, ona raste prema iznosu koji će vrlo brzo doseći 15 milijardi dolara. Naglasio je i da broj izbjeglih i prognanih osoba već prelazi 250.000.
Unatoč teškoj situaciji Domljan nije dvojio o ishodu nametnutog rata. Poručio je da će Hrvatska na kraju pobijediti jer narod nitko još nije pobijedio niti to može.
Zbog ratnih prilika manji dio zastupnika nije uspio doći na sjednicu, a HRT ju nije mogao izravno prenositi. Direktor HRT-a Antun Vrdoljak objasnio je zastupnicima da je gotovo cijeli sustav prijenosa i emitiranja okupiran ili onesposobljen, a HRT uz velike napore jedva održava po jedan radijski i televizijski program.
Iako je Sabor zbog sigurnosti zasjedao u Ininoj zgradi, ta je sigurnost bila relativna. Predsjednik Sabora Domljan rekao je zastupnicima da je dvorana u kojoj se nalaze, iako se čini da je pod zemljom, zapravo vrlo nezaštićena jer je u dvorištu. U slučaju zračne uzbune, upozorio je, zasjedanje bi se moralo prekinuti.
Odluku je pročitao Šeks
Domljan je sjednicom upravljao cijeli dan, a navečer je zbog drugih obveza vođenje prepustio potpredsjedniku Sabora Vladimiru Šeksu. Šeks je zastupnicima pročitao Odluku o raskidu svih veza sa SFRJ i predložio im da je usvoje.
Nakon jednoglasnog donošenja odluke Šeks je rekao da je Hrvatski sabor donio jednu od rijetkih odluka od posebnog povijesnog značenja za život Republike i države Hrvatske. Skinuli smo, rekao je, teški mlinski kamen koji je visio nad nama i 70 i više godina nas vukao u ponor. Poručio je da je zadaća Vlade, Sabora i svih hrvatskih državljana tu odluku oživotvoriti te obraniti hrvatsku nacionalnu samostalnost, suverenost i neovisnost.
Do 2020. godine 8. listopada se obilježavao kao Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan. Novim kalendarom blagdana utvrđeno je da će se taj datum obilježavati kao Dan Hrvatskoga sabora, kao spomendan i radni dan.
Hrvatski sabor svoj dan obilježava svečanom sjednicom, pa će tako biti i ove godine, u četvrtak, 8. listopada u 11 sati. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković održat će prigodni govor na svečanoj sjednici. Ranije će predvoditi izaslanstvo na Mirogoju, koje će položiti vijence kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na grobu prvog predsjednika RH dr. Franje Tuđmana te na Zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.