Prema trojici europskih diplomata, čelnici EU-a traže način da Viktoru Orbanu omoguće „pobjedu za spas obraza“, koja bi mu omogućila povlačenje s blokade sredstava za Ukrajinu, a da se pritom izbjegne otvoreni pravni sukob između Bruxellesa i Budimpešte. Ta bi se pobjeda mogla ostvariti u obliku obećanja o ponovnom pokretanju isporuke nafte putem naftovoda Družba, koji prenosi rusku naftu u istočnu Europu, a oštećen je u ruskom napadu na Ukrajinu prošlog mjeseca, rekli su diplomati.
On će [Orban] dobiti svoj prokleti naftovod“, rekao je jedan od diplomata upoznatih s raspravama. „Ova priča o Družbi nije ni na koji način vjerodostojna, ali on mora imati neku pobjedu u svojoj kampanji.“
Orban je prošlog vikenda doveo u pitanje cijeli paket pomoći EU-a Ukrajini kada je poručio da će blokirati zajam od 90 milijardi eura, ključan za preživljavanje Ukrajine u ratu, kao i 20. paket sankcija protiv Rusije, osim ako se naftovod ne popravi i isporuka nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj ponovno ne pokrene.
EU se našla između dvije opasnosti — s jedne strane Ukrajini prijeti nestašica novca već u travnju, a s druge ne želi Orbanu dati politički poklon, jer strahuju da bi mogao iskoristiti pravni sukob u predizbornoj kampanji. Naime, upravo u travnju Mađari izlaze na birališta.
Orbanov potez izazvao je ogorčenje diljem Europske unije. Predsjednik Europskog vijeća António Costa u pismu početkom tjedna upozorio je da je mađarski premijer prekršio načelo „iskrene suradnje“ EU-a. To je nagovještaj mogućih pravnih posljedica, uključujući aktiviranje tzv. članka 7., kojim bi Budimpešti mogli biti oduzeti glasački prava u EU-u.
Ipak, četiri diplomata i jedan visoki dužnosnik EU-a, koji su govorili anonimno, odbacili su mogućnost pravnog rješenja mađarske blokade. Umjesto toga smatraju da se treba fokusirati na politički pritisak i uvjeravanje Budimpešte da odustane od veta.
„Nema vremena za pravnu opciju“, rekao je jedan diplomat, referirajući se na mogućnost da se Mađarsku tuži zbog blokiranja sredstava. „Rješenje mora biti političko.“
Izrada nekog „papira“ koji bi sadržavao obećanje o obnavljanju isporuke ruske nafte kroz naftovod Družba predstavlja izvediviji put izlaska iz krize, rekla su dvojica diplomata. To bi, dodali su, bilo slično rješenju na koje su se čelnici EU-a odlučili u listopadu 2025., kada su pronašli kompromis oko slovačkog protivljenja ukidanju ruskog plina. Bratislava je tada povukla svoj veto nakon što je u zajedničkoj izjavi nakon samita dodano obećanje da ruska energija mora nastaviti dolaziti u Slovačku.
Provjera naftovoda
Orban je prošlog vikenda potaknuo jednu od najvećih internih kriza EU-a u posljednjih nekoliko godina svojim protivljenjem pomoći Ukrajini.
Iznenadna blokada Budimpešte uslijedila je samo nekoliko dana prije nego što su visoki dužnosnici EU-a, uključujući Costu i Ursulu von der Leyen, trebali otputovati u Kijev povodom četvrte godišnjice ruske invazije — čime su im planovi propali.
Čelnici EU-a reagirali su s ogorčenjem. U svom pismu Orbanu, Costa je upotrijebio neuobičajeno oštar ton: „Kada čelnici postignu konsenzus, dužni su se držati svoje odluke“, napisao je, dodajući kako odbijanje provedbe dogovorenog zajma „predstavlja kršenje načela iskrene suradnje“.
Ta je poruka nagovijestila korake koje Bruxelles do sada nije bio spreman poduzeti prema Mađarskoj — uključujući suspenziju njezinih glasačkih prava u okviru Europskog vijeća.
Međutim, trojica diplomata rekli su za Politico da se takvi pravni koraci nisu spominjali na sastancima veleposlanika u Bruxellesu ovog tjedna. Umjesto toga, neki su diplomati predložili da se delegaciji EU-a u Ukrajini omogući inspekcija samog naftovoda, kako bi se provjerile Orbanove tvrdnje da on zapravo nije oštećen.
„No taj posjet ovisi o ukrajinskim vlastima jer se radi o visoko zaštićenom području“, rekao je jedan dužnosnik EU-a upoznat s raspravama, dodajući kako se o takvoj mogućnosti trenutno vode razgovori s Kijevom.
Još jedna mogućnost, koju je spomenula visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas, jest povratak na ideju korištenja zamrznute ruske imovine u Europi. Švedska ministrica za europske poslove Jessica Rosencrantz izjavila je ranije ovog tjedna za Politico da je Stockholm spreman podržati tu opciju ako se ponovno stavi na stol.
No drugi su diplomati omalovažili tu ideju. „Costa je naglasio da se politički dogovori postignuti na Europskom vijeću moraju poštovati od strane država članica. Mi i dalje stojimo iza odluke donesene 18. prosinca prošle godine,“ rekao je jedan nacionalni dužnosnik.
