Napadi na brodove u Hormuškom tjesnacu i novi udari dronovima u državama Zaljeva obilježili su 12. dan rata između Irana te Sjedinjenih Američkih Država i Izraela. Najmanje jedan komercijalni brod pogođen je projektilom u jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza, dok su u Dubaiju dva drona pala u blizini međunarodne zračne luke i ozlijedila četiri osobe.
Dvanaesti dan rata između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana obilježen je dramatičnom eskalacijom sukoba na moru i u zraku. Dva komercijalna broda pogođena su projektilima u Hormuškom tjesnacu, dronovi koji su pali u Dubaiju te presretanje projektila iznad Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok svjetske sile upozoravaju na rastući rizik za globalnu energetsku sigurnost.
Napadi na ključne pomorske rute i infrastrukturu u regiji dodatno su pojačali strah od šireg regionalnog sukoba.
Hormuz postaje najopasnija pomorska zona na svijetu
Prema najnovijim izvještajima međunarodnih sigurnosnih agencija i pomorskih organizacija, najmanje dva komercijalna broda pogođena su projektilima dok su prolazila Hormuškim tjesnacem. Nakon pogotka brod je zahvatio požar, a dio posade je evakuiran. Incident se dogodio u jednoj od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu kroz koju inače prolazi oko petine globalne trgovine naftom.
Napadi su dodatno paralizirali pomorski promet. Podaci o praćenju brodova pokazuju da je promet kroz tjesnac gotovo potpuno stao, a brojne kompanije povukle su tankere i teretne brodove iz regije zbog visokog rizika od novih udara.
Istodobno je američka vojska objavila snimke uništavanja 16 iranskih brodova za polaganje mina, tvrdeći da su spriječili pokušaj Irana da dodatno minira prolaz i tako potpuno zatvori jednu od ključnih globalnih energetskih ruta.
Teheran je ranije upozorio da će svaki brod koji ignorira iranske naredbe o zatvaranju tjesnaca biti legitimna meta.
Dronovi pali u Dubaiju, ozlijeđene četiri osobe
Dok se pomorski sukob zaoštrava, napadi se šire i na kopno. U Dubaiju su dva drona pala u naseljenom području, pri čemu su ozlijeđene najmanje četiri osobe. Ministarstvo obrane Ujedinjenih Arapskih Emirata objavilo je kako njihova protuzračna obrana trenutno presreće iranske projektile i bespilotne letjelice, dok su eksplozije koje se čuju iznad gradova rezultat tih presretanja.
Od početka rata krajem veljače Iran je prema podacima emiratskih vlasti ispalio stotine projektila i dronova prema Emiratima, od kojih je većina presretnuta, ali su fragmenti i padovi projektila uzrokovali civilne žrtve i materijalnu štetu. Napadi su pogodili i energetsku infrastrukturu te luke u regiji.
Iran objavio popis meta i prijeti “razornom odmazdom”
Iranske vlasti objavile su popis potencijalnih meta koje bi mogle biti napadnute u slučaju daljnje eskalacije sukoba. Na listi su, prema izvješćima međunarodnih medija, vojne baze SAD-a u regiji, izraelska infrastruktura, energetski objekti u državama Zaljeva te tehnološke kompanije povezane s američkom vojskom. Teheran poručuje da će odgovoriti “razornom odmazdom” na daljnje napade SAD-a i Izraela, dok američki političari upozoravaju da bi rat mogao ući u novu fazu.
Jedan američki senator, nakon zatvorenog brifinga u Washingtonu, izjavio je kako se “čini da se razmatra slanje kopnenih snaga u Iran”, dok je istodobno kritizirao administraciju predsjednika Donalda Trumpa tvrdeći da nema jasnu strategiju za sigurnost Hormuškog tjesnaca.
Energetska kriza prijeti svijetu
Zbog eskalacije sukoba cijene nafte naglo su porasle, a države skupine G7 najavile su spremnost na hitne mjere, uključujući korištenje strateških rezervi nafte. Države članice Međunarodne agencije za energiju raspolažu s više od 1,2 milijarde barela u hitnim državnim zalihama, dok dodatne industrijske rezerve dosežu oko 600 milijuna barela.
Energetski analitičari upozoravaju da bi dugotrajno zatvaranje Hormuza moglo izazvati najveći poremećaj u opskrbi energijom od naftne krize 1970-ih.
Rat ulazi u novu, regionalnu fazu
Sukob koji je započeo američko-izraelskim napadima na iranske vojne ciljeve sada se pretvorio u regionalni rat s pomorskim, zračnim i ekonomskim frontama.
Napadi na brodove, energetske objekte i gradove u Zaljevu pokazuju da bi daljnja eskalacija mogla zahvatiti veći dio Bliskog istoka — s potencijalnim posljedicama za globalnu sigurnost, trgovinu i energetiku.
Za sada je jedno jasno – Hormuški tjesnac, ključna arterija svjetske nafte, postao je epicentar najopasnije geopolitičke krize u svijetu.