Saborski zastupnik Domovinskog pokreta poziva na ustavotvorni referendum kojim bi se broj zastupnika dijaspore uskladio s brojem hrvatskih državljana izvan zemlje, tvrdeći da sadašnji model narušava načelo jednakosti biračkog prava.
Pitanje političke zastupljenosti Hrvata koji žive izvan granica Republike Hrvatske ponovno je otvoreno nakon poruke premijera Andreja Plenkovića da hrvatski državljani izvan domovine moraju imati pravo na više od sadašnja tri zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Dok iz Vlade stižu signali o mogućim promjenama, dio političke scene takve prijedloge odbacuje, što je izazvalo novu raspravu o položaju dijaspore u hrvatskom političkom sustavu.
Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Josip Dabro smatra da je riječ o pitanju koje nadilazi dnevnu politiku te zadire u temeljna nacionalna i ustavna prava hrvatskih državljana izvan Hrvatske.
Sukob oko prava dijaspore
Dabro kritizira stav predstojnika Ureda predsjednika Republike Orsata Miljenića, koji se usprotivio povećanju broja zastupnika iz XI. izborne jedinice. Prema njegovu mišljenju, takav pristup zanemaruje činjenicu da su Hrvati izvan Hrvatske desetljećima ostali djelomično isključeni iz političkog života države čiji su državljani.
“Poruka premijera Plenkovića ima nacionalni potencijal, dok je protivljenje povećanju zastupljenosti dijaspore pogrešan smjer“, smatra Dabro.
Načelo jednakog biračkog prava
Pozivajući se na pravna stajališta profesora Marca Đidare te praksu Europskog suda za ljudska prava, Dabro ističe kako pravo sudjelovanja u političkom životu države ne bi smjelo biti uvjetovano prebivalištem ili drugim administrativnim kriterijima.
Prema njegovu tumačenju, svaki hrvatski državljanin, bez obzira na mjesto stanovanja, pripadnik je jedinstvenog hrvatskog političkog naroda te mora imati jednako pravo sudjelovanja u upravljanju državom.
“Broj zastupnika XI. izborne jedinice ne može biti predmet političkih nagodbi, nego mora proizlaziti iz stvarnog broja punoljetnih hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo“, poručuje.
Sedamsto tisuća birača i samo tri zastupnika
Dabro upozorava da izvan Hrvatske danas živi oko milijun hrvatskih državljana (procjena je da izvan RH živi oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka), od kojih približno 700 tisuća ima ustavno pravo glasa. Usporedbe radi, navodi kako prosječna izborna jedinica u Hrvatskoj obuhvaća oko 350 tisuća birača.
Prema toj računici, smatra da bi zastupljenost dijaspore trebala biti znatno veća od sadašnja tri zastupnička mjesta.
Posebno naglašava potrebu uređenja registra birača izvan Hrvatske, ističući da država mora stvoriti jednake administrativne uvjete za ostvarivanje biračkog prava kakve imaju državljani koji žive u Hrvatskoj.
Referendum kao rješenje
Kao najizgledniji put za rješavanje ovog pitanja Dabro predlaže raspisivanje državnog ustavotvornog referenduma.
Prema njegovu prijedlogu, Hrvatski sabor bi na prijedlog Vlade mogao pokrenuti referendum kojim bi se ustavno uredila ne samo izborna prava Hrvata izvan Hrvatske, nego i obveza države da osigura sve zakonske i materijalne preduvjete za njihovo ostvarivanje.
„Nije dovoljno proglasiti pravo ako ne postoje uvjeti za njegovo korištenje. Takvo pravo ostaje samo deklaracija“, upozorava.
Poziv državotvornim snagama
Dabro smatra da se pitanje položaja dijaspore ne smije svoditi na ideološke sukobe između ljevice i desnice, nego da zahtijeva konkretno političko rješenje. Upozorava kako dugotrajno nerješavanje tog pitanja produbljuje nepovjerenje građana prema institucijama i slabi osjećaj povezanosti hrvatskog naroda s vlastitom državom.
Zaključno poziva vladajuće da pokažu političku odlučnost i provedu promjene koje bi, prema njegovu uvjerenju, osigurale punu političku integraciju Hrvata izvan domovine.
“Za državnu slabost narod je uvijek lijek. Treba vjerovati u narod i ne bojati se njegovog suda“, poručio je saborski zastupnik Domovinskog pokreta Josip Dabro.
