Na današnji dan prije 34 godine, 19. rujna 1991., dogodila se jedna od prijelomnih pobjeda Hrvatske vojske i dragovoljaca u Domovinskom ratu – oslobađanje vojarne JNA u Gospiću, poznate pod imenom „Stanko Opsenica“. Nakon nekoliko dana žestokih borbi i topničkih udara, snage Jugoslavenske narodne armije bile su prisiljene na predaju.
Hrvatske su snage tom prilikom zarobile 35 časnika i 170 vojnika JNA, kao i 30 civila, a među zaplijenjenim ratnim plijenom našli su se tenkovi, oklopnjaci, topovi, minobacači i ogromne količine streljiva. Upravo je to oružje omogućilo gospićkim braniteljima nastavak odlučne obrane od nadmoćnijeg neprijatelja.
Težak početak rujna: Gospić pod opsadom
Početkom rujna 1991. započeo je opći napad neprijateljskih snaga na Gospić. Grad su branile skromne lokalne snage – dragovoljci iz Gospića, stotinjak zagrebačkih dragovoljaca porijeklom iz Like, borbena skupina Tomislava Merčepa, stotinjak policajaca s područja Rijeke, Senja i Kvarnera te pripadnici HOS-a. Napadi su bili žestoki i nemilosrdni, jer su uz pobunjene srpske snage u napadima sudjelovale i vojne postrojbe JNA smještene unutar samog grada.
Kako bi se spriječio slom obrane, iz Zagreba je u pomoć stiglo pojačanje – elitni pripadnici ATJ Lučko predvođeni Mirkom Norcem, koji je u to vrijeme preuzeo zapovijedanje 118. brigadom. Također, u Gospić je poslana i specijalna postrojba Bojne „Zrinski“. Njihov dolazak donio je prijeko potrebnu stručnost i disciplinu, upravo u trenutku kada se činilo da će grad pasti.
Presudan trenutak: 14. rujna i osvajanje skladišta u Kaniži
Poseban značaj imao je 14. rujna 1991., kada su hrvatske snage u predgrađu Kaniži preuzele skladište oružja Teritorijalne obrane za područje Like. To je zarobljeno naoružanje omogućilo zauzimanje goleme vojarne „Stanko Opsenica“ u Gospiću nakon trodnevnih uličnih i topničkih borbi.
Predaja JNA u Gospiću bila je udarac od kojeg se neprijatelj u Lici dugo nije oporavio. Nakon pada vojarne, predavali su se i ostali vojni objekti na širem području.
Odmazda JNA: Zračni udari i tenkovska kolona
Nakon sloma svojih postrojbi unutar Gospića, JNA je pokrenula osvetnički niz zračnih i topničkih napada. Borbeni zrakoplovi raketirali su šire gradsko područje, a iz Banja Luke poslana je velika oklopna kolona 5. korpusa JNA.
Taj napad, međutim, hrvatski su branitelji uspjeli odbiti. Uništen je znatan broj neprijateljskih oklopnih vozila, a zarobljeno je i sedam tenkova, dvanaest teških minobacača te ogromna količina streljiva. Bila je to pobjeda koja je, uz vojno značenje, imala i ogroman moralni učinak na hrvatske branitelje diljem zemlje.
Gospić – grad koji je platio visoku cijenu
Iako je oslobađanje gospićke vojarne 1991. postalo simbol otpora i odlučnosti, grad je zbog svoje važnosti i položaja podnio stravičnu cijenu. Sustavnim razaranjima, granatiranjima i raketnim napadima, srpske snage i JNA uništile su oko 65 posto svih objekata u Gospiću.
Uz Vukovar, Gospić je postao najrazrušeniji grad Hrvatske, a njegove su rane bile duboke i bolne. Ipak, upravo na tim ruševinama nastala je legenda o gradu-heroju Like i njegovim braniteljima koji su uspjeli nadjačati višestruko snažnijeg neprijatelja.
Povijesna važnost oslobođenja gospićke vojarne
Oslobađanje gospićke vojarne „Stanko Opsenica“ 19. rujna 1991. smatra se jednim od ključnih događaja Domovinskog rata u Lici. Tom pobjedom slomljen je napadački potencijal pobunjenih Srba i JNA na tom području, a hrvatske snage dobile su sposobnost ne samo za obranu nego i za protunapade.
Povjesničari ističu da je upravo zarobljeno oružje odigralo presudnu ulogu u kasnijim vojnim operacijama koje su omogućile stabilizaciju bojišta u Lici i sprječavanje potpunog pada sjeverne Hrvatske u ruke agresora.
