Švedsku je u srijedu zgrozila vijest o još jednom stravičnom kaznenom djelu počinitelja imigrantskog podrijetla, kao i o još jednoj teško shvatljivoj sudskoj presudi. Naime, u listopadu ove godine 38-godišnji Iračanin Shakir Mahmoud Shakir, zaposlenik gradske socijalne skrbi, silovao je 100-godišnju Šveđanku u njezinu domu u Stockholmu. Od očekivane deportacije ipak – ništa.
Prema prvostupanjskoj presudi, Shakir je osuđen na četiri godine zatvora i odštetu od 20.000 eura, no tužiteljičin zahtjev za njegovom deportacijom u Irak je odbijen. Naime, sud je zaključio kako počinitelj ima „snažnu vezu sa Švedskom“ te da bi deportacija predstavljala „nerazmjernu sankciju“. Nakon odsluženja kazne, moći će ostati živjeti u Švedskoj.
Shakir je radio kao njegovatelj u gradskoj službi. U dom nesretne starice došao je kako bi joj pomogao zbog bolova u prsima. Uzeo je mast i počeo je mazati, no u jednom trenutku gurnuo je prste i neki predmet u njezinu vaginu. Na njezine molbe da prestane, nije reagirao već je nastavio sa zlostavljanjem oko deset minuta, a zatim otišao.
“Govorila sam mu da prestane, ali nisam ga mogla zaustaviti niti udariti. Jači je od mene,” izjavila je 100-godišnja žrtva policiji, koju je o silovanju obavijestila njezina kćerka.
Blaga presuda i odbijena deportacija
Sud je ocijenio kako su ove izjave „iznimno uvjerljive i potkrijepljene dokazima iz policijske istrage“. Kao otegotnu okolnost, sud je naveo tešku zloupotrebu povjerenja žrtve i poslodavca, ali je ipak odbio kvalifikaciju teškog silovanja, jer je, kako su obrazložili, zločin bio „ograničenog opsega i bez prijetnji ili nasilja“.
Shakir je negirao zločin: “Žena mi se zahvalila kad sam odlazio. Radio sam u najboljoj namjeri, suosjećam s njom“, izjavio je.
Gradska služba za socijalnu skrb otpustila ga je odmah nakon primitka prijave. Istodobno mu se sudilo i za silovanje 94-godišnje žene u njezinu domu, također uz zloupotrebu položaja, dobi i slabog zdravstvenog stanja žrtve, ali je u tom slučaju oslobođen, jer nije pouzdano identificiran kao počinitelj.
Dug boravak u Švedskoj kao olakotna okolnost
Shakir je u Švedsku došao 2003. godine kao tinejdžer. Ima stalnu boravišnu dozvolu, no nije švedski državljanin i nije tražio azil, što znači da ne postoje pravne prepreke za njegovu deportaciju u Irak. No, Okružni sud je odbijanje deportacije obrazložio činjenicom da Shakir u Švedskoj živi 22 godine, tečno govori švedski i ima šestogodišnju kćer koja je švedska državljanka.
Nije pomoglo ni to što je prije četiri godine osuđen na uvjetnu kaznu i novčanu kaznu zbog krivotvorenja osobne isprave i lažnog predstavljanja, a ove godine izgubio vozačku dozvolu zbog vožnje pod utjecajem alkohola.
Alarmantni trend nasilja nad starijima
Prije nekoliko dana švedski kriminolog Anders Östlund objavio je istraživanje o seksualnom nasilju nad starijim osobama. Prema njegovim podacima, policija je u posljednjih pet godina zaprimila prijave za silovanje 400 žena starijih od 60 godina.
Otprilike četvrtina slučajeva odnosi se na situacije u kojima je žrtva poznavala počinitelja, ali se često radi o prijavama protiv osoblja u kućnim njegama ili domovima za starije osobe. Östlund upozorava da nasilje nad starijima dobiva puno manje pažnje od onoga nad mlađima – i u medijima, i u institucijama, uključujući policiju, zdravstvo i socijalnu skrb.
“Treba imati na umu da su neke starije osobe zbunjene ili dementne, da ne prepoznaju što im se dogodilo, ili im okolina ne vjeruje, pa mnogi slučajevi nikad ne budu prijavljeni”, rekao je Östlund za švedski javni radio. Dodao je i da izostanak prijava može biti posljedica straha, srama ili ovisnosti žrtve o počinitelju.
Istodobno je naglasio: “Kada govorimo o ovih 400 slučajeva, riječ je samo o prijavama – ne i o pravomoćnim presudama. Dakle, nije sigurno da se svih 400 silovanja doista dogodilo.”
Prema podacima švedskog državnog zavoda za statistiku, u zemlji je gotovo 100.000 osoba zaposleno u sektoru skrbi, uglavnom kao pomoćno osoblje i njegovatelji. Oko polovice njih rođeno je izvan Švedske, pretežito u Africi i Aziji. Sustav socijalne skrbi suočava se s ozbiljnim nedostatkom kvalificiranog domaćeg kadra, što dodatno otežava situaciju.
