Jučerašnja tragedija u Splitu, gdje je 33-godišnji Dino Klarić upravljajući Teslom Model S Plaid usmrtio 67-godišnju biciklisticu na nogostupu, ponovno je otvorila pitanje: imaju li automobili ovakvih performansi i mase uopće mjesto na gradskim ulicama?
U nesreći koja je jučer šokirala splitsku javnost, luksuzna električna limuzina s više od 1000 konjskih snaga i masom većom od 2,1 tone, pri velikoj brzini je sletjela s kolnika, probila zaštitnu ogradu i usmrtila ženu na nogostupu. Svjedoci tvrde da je automobil “doslovno letio”, a procjene brzine idu i do 170 km/h. Vozač je uhićen, a istraga još traje, uključujući i toksikološke analize.
Ovo je prva prometna nesreća sa smrtnim ishodom u Splitu nakon gotovo dvije godine, što dodatno naglašava težinu slučaja i potrebu za preispitivanjem pravila i nadzora nad ovakvim vozilima.
Performanse i opasnosti: što znači Tesla Model S Plaid na gradskim cestama?
Tesla Model S Plaid je jedan od najbržih serijskih automobila na svijetu – ubrzava od 0 do 100 km/h za manje od dvije sekunde, a prazna teži više od 2,1 tone. Iako ima vrhunske sigurnosne sustave i visoke ocjene na Euro NCAP testovima (94% zaštite odraslih, 91% djece, 98% sigurnosnih sustava), njegova ekstremna snaga i masa u kombinaciji s vozačkom pogreškom mogu imati katastrofalne posljedice, osobito u urbanim uvjetima gdje su pješaci i biciklisti najranjiviji.
Nedavne studije pokazuju da Teslini automobili, unatoč naprednim sigurnosnim tehnologijama, imaju najvišu stopu smrtonosnih nesreća među svim markama automobila – dvostruko veću od prosjeka. Analize sugeriraju da na to utječu i ponašanje vozača, sklonost brzim vožnjama i preveliko oslanjanje na sustave asistencije, ali i sama dostupnost tolikih performansi na javnim cestama.
Električni automobili u gradovima: koristi i rizici
Električni automobili donose brojne prednosti urbanim sredinama: smanjuju zagađenje zraka, nemaju ispušnih plinova i znatno su tiši, što doprinosi smanjenju stresa i poboljšanju kvalitete života. Gradovi diljem EU potiču prelazak na električna vozila, a neki (Amsterdam, London, Oslo, Pariz) planiraju do 2030. ili 2035. dopustiti isključivo električna vozila u središtima.
No, električna vozila nisu bez rizika. Njihova tišina na malim brzinama povećava opasnost za pješake i bicikliste, osobito slabovidne, zbog čega su uvedene obveze za umjetne zvučne signale na niskim brzinama. Osim toga, električni automobili su zbog baterija često znatno teži od klasičnih vozila, što u sudarima povećava silu udarca i rizik za ranjive sudionike u prometu.
Sve više stručnjaka upozorava na potrebu ograničenja automobila visokih performansi
Regulacija prometa u gradovima, uključujući ograničenja brzine i tehničke preglede, spada u nadležnost lokalnih i nacionalnih vlasti. U većini europskih gradova ne postoje posebna ograničenja za automobile visokih performansi – svi automobili, bez obzira na snagu, moraju poštivati iste prometne propise. No, sve više stručnjaka i organizacija upozorava da bi trebalo razmotriti dodatna ograničenja ili posebne dozvole za korištenje ekstremno snažnih i teških vozila u urbanim sredinama, upravo zbog povećanih rizika.
U praksi, nadzor nad vozačima i njihovim ponašanjem ostaje najveći izazov. Tehnička ispravnost i sigurnosni sustavi mogu pomoći, ali ne mogu nadomjestiti odgovorno ponašanje za volanom, osobito kada je vozaču na raspolaganju automobil koji u sekundi može razviti brzinu opasnu za sve oko sebe.
Kako je u drugim europskim gradovima?
U zapadnoeuropskim gradovima Tesla Model S Plaid i slični automobili nisu zabranjeni, ali se njihova upotreba u centrima gradova ograničava kroz zone smanjenih brzina, zabrane pristupa vozilima iznad određene mase ili snage, te stroge kontrole prometa i nadzora brzine. U nekim gradovima, poput Londona i Amsterdama, uvode se zone s nultom emisijom i dodatne takse za ulazak vozila, čime se potiče korištenje manjih i sigurnijih vozila.
Neosporno je da su električni automobili budućnost urbanog prometa, ali pitanje je treba li najbrže i najteže modele, poput Tesle Model S Plaid, uopće dopuštati na gradskim ulicama. Iako nude vrhunsku sigurnost za putnike, njihova masa i snaga predstavljaju realnu opasnost za ostale sudionike u prometu, osobito u rukama neodgovornih vozača. Europski gradovi sve više ograničavaju pristup vozilima visokih performansi u centre, a stručnjaci pozivaju na strožu regulaciju i bolji nadzor.
Tko vodi brigu? Trenutno – premalo ljudi i institucija. Dok se ne uvedu jasnija pravila, ostaje na savjesti vozača i učinkovitosti policije hoće li ovakve tragedije postati pravilo ili ostati iznimka. Split je nažalost podsjetio koliko je tanka granica između tehnološkog napretka i ljudske tragedije.
