Badnjak je dan kad se Hrvatska vraća svojim trinaestostoljetnim korijenima. To je trenutak susreta — Isusa Krista i suvremenog čovjeka, koji se prepoznaju kao davni znanci nakon duge odsutnosti. Dan ispunjen nebeskim sadržajem i nasljeđem pokoljenja prije nas, Badnjak u sebi nosi tihu nazočnost koja otvara vrata bogatim običajima našeg naroda i dubljem razumijevanju značenja badnje noći.
Sve pripreme adventa slijevaju se u tu noć. U njoj se sve mora dogoditi – zbog nje se sve sprema. U središtu tog dana i noći nalazi se Isus iz Nazareta. Evanđelist Luka svjedoči da se Isus rodio noću, a anđeo je tu radosnu vijest objavio pastirima koji su pod vedrim nebom čuvali stražu.
Za kršćane je badnja noć jedan od najznačajnijih trenutaka crkvene godine. U toj noći Crkva slavi svetu misu u ponoć – polnoćku. Knjiga mudrosti još je davno navijestila taj događaj riječima: “Dok je mirna tišina svime vladala, i noć brzim tijekom stigla do sredine puta svog, sišla je Tvoja svemoguća Riječ s nebesa, Gospodine, s kraljevskih prijestolja.” Isus je Očeva Riječ koja je postala tijelom, sišavši k nama u trenutku kad je tama noći bila najgušća – u ponoć, kad je moć mraka bila najsigurnija. No, upravo tada počinje skraćivanje noći i dolazak zore. Božić se slavi u zimskom razdoblju, kad su dani najkraći i noći najduže, ali od toga trenutka dani postaju sve duži, a svjetlo sve jače.
Badnjak je zgusnuto iščekivanje cijelog adventa – noć bremenita dolaskom. Isus se treba roditi u našem domu, u obitelji, u vlastitom životu. Sveti Augustin je zapisao: „Da se Isus i tisuću puta rodi u Betlehemu, a u tebi ne – za tebe to ne bi imalo koristi.“
Slavljenje Isusova rođendana zapravo je poziv da se i mi „rodimo u Isusu“. On je uzeo naše tijelo, a sada je na nama da primimo Njegov duh. On je postao čovjek, da bismo mi u sebi pronašli božansko. U toj razmjeni, u toj tajni rođenja i utjelovljenja, krije se drama i duboko iščekivanje badnje noći. Kako je zapisao sveti Grgur Nazijanski: „Bog je postao čovjekom, da bismo mi postali Bogom.“
Te noći postajemo svjesni nevjerojatne i bezgranične Božje ljubavi. Podsjećamo se da nismo sami u svemiru jer je Bog među nama. „Čovječe, upoznaj svoje dostojanstvo,“ zapisao je još u 5. stoljeću sveti Leon Veliki.
Badnjak je i trenutak kada se Hrvatska ponovno spaja sa svojom duhovnom i kulturnom baštinom. U slami i jaslicama, u okićenom boru, u mirisu jela, u svijeći posađenoj u zelenu pšenicu, u jabukama i orasima – ponovno oživljava domovina. Ona se po vjeri i srcu susreće s Isusom Kristom.
Neka božićne pjesme progovore o vjernosti čovjeka svom narodu i živom lancu pokoljenja pred Bogom. Jer pod svim izvanjskim znakovima teče tiho vrelo Božića – ono koje pokreće obnovu u nama samima.
Nađite miran kutak, opustite se i dopustite tišini da govori glasnije od buke. Otvorite srce i osjetite kako se Život – pisan velikim slovom – smješta među nas. Neka nas ta sveta nazočnost ponovno razmjesti svakoga na svoju baštinu i ognjište darovano od Boga.
Neka Bog progovori u vašem srcu, da biste Mu mogli odgovoriti vlastitim životom.
Sretna, vesela i blagoslovljena Sveta badnja noć!