Kako bi se spriječili napadi poput onih u Magdeburgu i Aschaffenburgu, njemačka policija sve više ulaže u rano prepoznavanje rizika. No, kapaciteti za zbrinjavanje osoba s ozbiljnim psihičkim poremećajima u sigurnim ustanovama i dalje su ograničeni.
Naziv projekta PeRiskoP dolazi od skraćenice za “Osobe s potencijalnim rizikom” (Personen mit Risikopotenzial). Ovaj preventivni program policije Sjeverne Rajne-Vestfalije usmjeren je na prepoznavanje osoba koje bi mogle počiniti teška ciljana nasilna djela.
“U području državne sigurnosti govorimo o opasnim osobama, a PeRiskoP se jasno razlikuje od toga,” rekao je za DW kriminalni savjetnik Marc Pawleta, koji u Pokrajinskom kriminalističkom uredu Sjeverne Rajne-Vestfalije radi na ovom projektu.
Pawleta objašnjava da se ne radi o osobama koje su prijetnja zbog svojih ideoloških, političkih ili vjerskih uvjerenja, već o pojedincima koji možda pate od psihičkih bolesti ili imaju izraženu mržnju prema drugima, što može dovesti do nasilnih napada.
Njemačka raspravlja o uzrocima napada
Nakon tragičnih događaja u Magdeburgu i Aschaffenburgu, gdje je ukupno poginulo osam osoba, Njemačka intenzivno raspravlja o načinima prevencije sličnih napada. U oba slučaja, osumnjičeni su bili muškarci migracijskog porijekla s dijagnosticiranim psihičkim bolestima.
Statistički podaci pokazuju zabrinjavajući trend: udio osoba s mentalnim bolestima u zločinima poput ubojstava ili ubojstava iz nehaja kontinuirano raste, dosegnuvši 16 posto u 2022. godini.
Suradnja policije i institucija kao ključ rješenja
Projekti poput PeRiskoP-a imaju za cilj rano prepoznavanje potencijalno opasnih osoba kroz pojačanu suradnju sa zdravstvenim ustanovama, školama, bolnicama i kaznenim institucijama. Policija koristi posebne kriterije za procjenu rizika koji predstavljaju pojedinci s mentalnim oboljenjima.
“Šansa da se spriječe napadi poput onih u Magdeburgu i Aschaffenburgu bila bi povećana projektima poput PeRiskoPa. No, moramo biti svjesni da u pravnoj državi ne može postojati stopostotna sigurnost“, izjavio je Pawleta za DW.
On dodaje kako projekt analizira ponašanje pojedinaca i njihovu okolinu uz pomoć psihologa kako bi se poduzele odgovarajuće mjere. No, ističe da se može raditi samo s informacijama koje su stvarno dostupne.
Nedostatak terapijskih mjesta – problem koji traje
PeRiskoP ne samo da nastoji spriječiti nasilna djela, već i štiti osobe s mentalnim bolestima od stigmatizacije. Međutim, jedan od problema je nedostatak terapijskih mjesta za mlade i žene.
“Policija ne može biti jedina institucija odgovorna za sprečavanje napada; to je društvena odgovornost. Smatram da postoji manjak terapijskih mjesta u ambulantnom liječenju, posebno za problematične mlade, ali i za djevojke i žene koje su počinile kaznena djela,” upozorava Pawleta.
Povećan broj slučajeva shizofrenije
Christian Oberbauer, glavni liječnik i voditelj Psihijatrijskog centra Sjevernog Badena, kaže kako posljednjih godina bilježe značajan porast broja pacijenata sa shizofrenijom.
“U posljednjih pet godina, od 2018. i 2019., došlo je do značajnog porasta prijema pacijenata, što nas je stavilo pred velike izazove,” rekao je Oberbauer za DW. Prema njegovim riječima, udio pacijenata sa shizofrenim poremećajima porastao je s 50 na gotovo 80 posto.
Unatoč tome, naglašava kako se shizofrenija može učinkovito liječiti kombinacijom psihoterapije i antipsihotika, koji kod više od 80 posto pacijenata sprječavaju ili barem smanjuju nove epizode bolesti.
“Osobe s mentalnim bolestima općenito ne čine više kaznenih djela od prosjeka populacije. No, postoji mala podskupina među shizofrenim pacijentima koja češće počini nasilne napade, a njihov udio iznosi između tri i pet posto,” dodaje Oberbauer.
Više prevencije umjesto registracije
Nakon napada u Magdeburgu, političari poput Carstena Linnemanna iz CDU-a predložili su registraciju nasilnih osoba s mentalnim oboljenjima. No, takva ideja naišla je na oštre kritike.
Oberbauer, također, odbacuje tu ideju, ističući kako bi to narušilo liječničku tajnu i povećalo stigmatizaciju: “Svaka treća osoba tijekom života doživi neki oblik mentalne bolesti.”
Umjesto toga, naglašava potrebu za povećanjem broja preventivnih projekata poput PeRiskoP-a te sličnih inicijativa u Bavarskoj, gdje se koriste tzv. preventivne ambulante.
“Cilj ovakvih projekata je pristupiti teško bolesnim osobama koje se smatraju potencijalnim rizikom za agresivno ponašanje i motivirati ih da potraže liječenje,” zaključuje Oberbauer.