Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je, nakon provedene istrage, optužnicu protiv dvojice bivših pripadnika Jugoslavenske narodne armije (JNA), državljana Republike Hrvatske i Republike Srbije, zbog sumnje da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Drniša 1991. godine.
Okrivljenici, rođeni 1964. i 1965. godine, terete se da su kao pripadnici 221. motorizirane brigade – II. bataljuna JNA, sudjelovali u širokom i sustavnom napadu na hrvatske civile u mjestima Siverić, Badanj i Drniš. Budući da su obojica nedostupni hrvatskim pravosudnim tijelima, tužiteljstvo je predložilo suđenje u odsutnosti.
Protjerivanje, paljevine i razaranja
Prema navodima optužnice, tijekom rujna i prosinca 1991. godine, okrivljenici su postupali protivno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, sudjelujući u protjerivanju stanovništva hrvatske nacionalnosti iz njihovih domova. Uz to, kako stoji u optužnici, paljene su i uništavane obiteljske kuće, gospodarske zgrade i druga privatna imovina.
Materijalna šteta procijenjena je na oko 2,32 milijuna eura, a posljedice tih događaja ostavile su trajne demografske rane na tom dijelu drniškog kraja.
Drniš pod opsadom i okupacijom
Drniško područje bilo je jedno od prvih na području Šibensko-kninske županije koje je pretrpjelo snažne napade JNA i paravojnih postrojbi tzv. Republike Srpske Krajine. Grad Drniš pao je 16. rujna 1991. godine, nakon čega su uslijedila masovna razaranja, pljačke i progoni civilnog stanovništva.
Tisuće stanovnika bile su prisiljene napustiti svoje domove i potražiti utočište u Šibeniku i drugim dijelovima Hrvatske. Tijekom višegodišnje okupacije, koja je trajala do rujna 1995. i vojno-redarstvene operacije „Oluja”, brojni objekti bili su uništeni ili teško oštećeni, a zabilježeni su i brojni zločini protiv civila.
Poruka da pravda ne zastarijeva
Podizanje ove optužnice novo je poglavlje u nastojanjima hrvatskog pravosuđa da se istraže i procesuiraju ratni zločini počinjeni tijekom Domovinskog rata, osobito na područjima koja su bila pod dugotrajnom okupacijom.
Iz Državnog odvjetništva poručuju kako ratni zločini ne zastarijevaju te da svaka nova optužnica predstavlja važan korak prema istini i zadovoljštini za žrtve i njihove obitelji. “Pravda, ma koliko sporo stizala, mora biti dostižna“, poruka je svima koji su počinili ratne zločine.









