Portal Cronika donosi skraćeni i profesionalno prilagođen tekst čitatelja Ivora Versića, koji iznosi intrigantnu perspektivu o aktualnom gradonačelniku Splita Ivici Puljku, njegovoj supruzi Marijani Puljak i političkoj pozadini njihove karijere. U članku su uključeni i originalni ulomci njegova teksta, a Versić navodi i relevantne izvore za svoje tvrdnje.
Kako piše Ivor Versić:
“Donedavno inače zaposlenica u banci Societe Generale dr. sc. Marijana Puljak, suprug kandidat za gradonačelnika Splita dr. sc. Ivica Puljak, bivša stranka Pametno i njezin današnji derivat stranka Centar lažno se u javnosti predstavljaju kao ljevičari, socijalno osjetljivi, društveno solidarni i pravedni; a stvarno su projekt i trojanski konj banaka, bankarskog lobija, financijskog kapitala i političke oligarhije sa zadatkom i ciljem da i na predstojećim lokalnim i područnim izborima lažnim programom i retorikom obmanu i prevare hrvatsku sirotinju i socijalno ugrožene te dobiju njihove glasove! To je cilj Obiteljskog političkog gazdinstva (OPG) Puljak&Puljak“
Versić tvrdi da su velike sume novca potrebne za osnivanje i rad stranke Pametno “najvećim dijelom dobivane prikriveno upravo od banaka i financijskog kapitala”, ističući da je Marijana Puljak do ulaska u politiku radila u banci. “A što mislite gdje je zaposlen Antonio Kuzmanić, kandidat na aktualnim izborima za drugog zamjenika gradonačelničkog kandidata Ivice Puljka? Također a gdje bi drugo nego u banci, što je još jedan dokaz koliko su banke i financijski sektor socijalno osjetljivi i ‘humani’ kad zapošljavaju i hrane navodne borce protiv kapitalizma i za socijalnu pravdu te svoje neprijatelje, a stvarno svoje prikrivene kadrove i političke operativce!“
Autor postavlja i pitanje financiranja:
“Logično je samo po sebi ali je rijetko u medijima postavljano pitanje tko je dao novac za osnivanje, rad, infrastrukturu, promidžbu, izbornu kampanju, oglase, medije, plakate, letke, itd. stranke Pametno? Jesu li ga Marijana i Ivica Puljak podigli sa svoje ušteđevine u bankama? Ili su u tu svrhu podigli kredit u banci? Možda im ga je poslao ‘stric’ iz Amerike? Ili je ono što je stvarno i bilo a to je da su taj novac dali mentori i pokrovitelji iz političke i financijske oligarhije i njezine duboke države! Put i trag novca ne mogu se trajno sakriti i sve pouzdano – otkrivaju.”
Za svoje tvrdnje Versić navodi i više izvora, primjerice podatke iz Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI) o znanstvenoj produkciji Ivice Puljka (CROSBI Profil 1729, MBZ: 233396) te niz portala i analiza koje se bave temom financiranja i političkog pozicioniranja stranke Pametno i Centar.
Znanstveni renome i politički angažman
Versić priznaje da je Puljak “znanstveno iznimno produktivan, pa je u 2019. bio najcitiraniji znanstvenik iz Hrvatske”, ali odmah dodaje:
“Od ukupno doista respektabilnih 1258 stručnih ili znanstvenih radova koliko ih je ukupno registrirano u javno dostupnim bazama podataka, redoviti prof. dr. sc. Ivica Puljak prvi je autor na samo jednom (1) radu! Stoga se za taj i takav podatak kao logično nameće pitanje postoji li u svijetu osim možda Sjeverne Koreje još i jedna država, u kojoj se za redovitog profesora u trajnom zvanju može izabrati sveučilišni nastavnik koja ima samo jedan (1) rad kojem je prvi autor?“
Također, ističe:
“Tijekom oko 20 godina sveučilišne karijere za koliko je magistarskih radnji i doktorskih disertacija prof. dr. sc. Ivica Puljak bio mentor? Samo za dva (2) magisterija, i samo za dva (2) doktorata! Što nedvojbeno znači da se u edukaciji mladih znanstvenika i nije baš pretrgao i iskazao altruizmom, znanstveničkom i društvenom odgovornošću i generacijskom solidarnošću.“
Iako priznaje Puljkovu ulogu popularizatora znanosti, Versić ga opisuje i kao “militantnog ateista koji na predavanjima učenicima u školama i u medijima svom silinom konvertitskog žara i osjećaja krivnje, propagira ateizam i ‘znanstvenim’ dokazima niječe postojanje Boga!”
Izborni legitimitet i demokratski deficit
Posebno se osvrće na izlaznost i legitimitet vlasti:
“Inače, u Gradu Splitu u popis birača bilo je upisano ukupno 148.374 biračâ, od kojih je za kandidata Ivicu Puljka u drugom krugu izbora glasovalo samo 35.565 ili minornih 24 posto svih birača, što je manje od ¼ svih birača ili tek svaki četvrti birač! I s tim i takvim karikaturalnim i mizernim IZBORNIM LEGITIMITETOM, odnosno glasovima i političkom potporom i potvrdom birača ispod demokratskih standarda tj. s DEMOKRATSKIM DEFICITOM dobio je 100 posto vlasti!”
Versić navodi i relevantne izvore za ovu tezu, primjerice portale Dragovoljac i Hrvatsko nebo, koji su također analizirali nisku izlaznost i legitimitet izabranih vlasti.
Tekst Ivora Versića, čije ulomke i izvore ovdje prenosimo, otvara brojna pitanja o stvarnim motivima i pozadini političkog djelovanja obitelji Puljak. Bez obzira na stavove čitatelja, ostaje činjenica da je Ivica Puljak znanstveno i politički prepoznata osoba, čiji je rad obilježen i pohvalama i kritikama – a konačna odluka o povjerenju ostaje na građanima.
Tekst priredila redakcija portala Cronika prema prilogu čitatelja Ivora Versića, uz navođenje originalnih ulomaka i izvora autora.