Njemački Savezni upravni sud donio je ovih dana odluku koja bi mogla značajno utjecati na migracijsku politiku u cijeloj Europskoj uniji. Prema presudi, Njemačka ima pravo protjerati migrante u prvu zemlju ulaska u EU – najčešće Grčku, Italiju ili Španjolsku – ali uz vrlo konkretan uvjet: to se odnosi isključivo na mlade, zdrave i radno sposobne muškarce. Odluka je pragmatična, ali otvara i brojna pitanja o budućnosti europske migracijske politike.
Prema tzv. Dublinskom sporazumu, migranti koji zatraže azil u prvoj zemlji ulaska u EU, trebali bi ondje i ostati dok se ne odluči o njihovom zahtjevu. No, u praksi mnogi nastavljaju put prema bogatijim članicama Unije, poput Njemačke, gdje ponovno traže azil. To je izazvalo nezadovoljstvo u državama na vanjskim granicama EU, ali i u Njemačkoj, gdje su sudovi posljednjih godina često blokirali deportacije zbog loših uvjeta u izbjegličkim kampovima, osobito u Grčkoj.
Viši upravni sud u Münsteru je još 2021. zabranio protjerivanje migranata kojima u Grčkoj prijeti manjak osnovnih životnih uvjeta, poput kreveta, hrane ili mogućnosti za osobnu higijenu. Sličnu praksu nastavili su i drugi sudovi, proširujući pravo na ostanak u Njemačkoj čak i na temelju procjene da migranti u Grčkoj ne bi mogli zarađivati za život.
Preokret u sudskoj praksi
Promjena je nastupila prošle godine, kada je Upravni sud u Kasselu procijenio da mladim, zdravim i radno sposobnim migrantima u Grčkoj ne prijeti neljudski ili ponižavajući tretman. Najnovija odluka Saveznog upravnog suda u Leipzigu potvrđuje taj stav: dvojica migranata, jedan iz Gaze i jedan iz Somalije, koji su u Grčkoj već dobili status izbjeglica, mogu biti vraćeni jer im tamo, prema mišljenju suda, nisu ugrožena osnovna ljudska prava, piše Deutsche Welle.
Što znači “mlad, zdrav i radno sposoban”?
Odluka, iako pragmatična, ostavlja otvorenim pitanje tko i kako procjenjuje tko je “mlad, zdrav i radno sposoban”. Također, zašto se kriterij odnosi samo na muškarce, a ne i na žene ili obitelji? Pravna stručna javnost već najavljuje moguće nove žalbe, a nije isključeno ni da se o ovome očituje i njemački Ustavni sud.
Širi europski kontekst
Ova presuda dolazi u trenutku kada se u Njemačkoj i drugim članicama EU sve glasnije traže stroža pravila za migraciju. Savez njemačkih okruga i općina zahtijeva jasniji plan migracijske politike i mogućnost zabrane ulaska migrantima kojima je postupak za azil u tijeku u drugoj zemlji EU, kao i strože kontrole na granicama. Istovremeno, izbjeglički val i dalje opterećuje države na vanjskim granicama Unije, koje traže temeljitu reformu Dublinskog sporazuma.
Njemački kancelar Olaf Scholz već je najavio potrebu za europskim rješenjem, no dogovor je još daleko. Do tada, ovakve sudske odluke ostaju privremeno rješenje za problem “sekundarne migracije” i opterećenja nacionalnih sustava azila.