Moskva, čini se, nije spremna prihvatiti novu, skraćenu verziju američko‑ukrajinskog mirovnog plana za Ukrajinu – što bi rat moglo gurnuti u još jednu dugu i iscrpljujuću zimu. Dok iz Kremlja stižu signali o mogućem odbijanju 19‑točkovnog prijedloga, iz NATO‑a i ključnih europskih prijestolnica poručuju kako se rat doista može privesti kraju, ali da će Rusija ostati trajna prijetnja sigurnosti kontinenta.
Prema navodima angloameričkih medija koji se pozivaju na neslužbene izvore, u Moskvi prevladava stav da je najnoviji, na 19 točaka sveden mirovni prijedlog previše prilagođen ukrajinskim i zapadnim zahtjevima. Odbacivanje tog paketa značilo bi produženje rata barem kroz još jednu zimsku sezonu, uz nastavak iscrpljujućih borbi i pritiska na europsku energetsku i sigurnosnu arhitekturu.
Taj plan nastao je nakon vala kritika na račun prvotnog američkog paketa od 28 točaka, koji je u Kijevu i dijelu europskih prijestolnica ocijenjen nepovoljnim i previše sklonim ruskim interesima. Iako novih 19 točaka ukrajinsko vodstvo i više europskih vlada označavaju kao “prihvatljiv okvir” za ozbiljne pregovore, upravo ta razina prihvatljivosti Zapadu čini ga politički toksičnim u očima Kremlja.
Od 28 do 19 točaka: kako je nastao novi prijedlog
Prvotni američki mirovni prijedlog od 28 točaka, koji je prošlih tjedana izazvao snažne reakcije, nastao je uz ključan input iz ruskog “non‑papera” – neslužbenog dokumenta kojim je Moskva Washingtonu izložila svoje uvjete za okončanje rata. Dokument je, prema izvorima, sadržavao niz zahtjeva koje je Ukrajina ranije jasno odbacila, uključujući značajne teritorijalne ustupke i dugoročna ograničenja vlastite sigurnosne politike.
Mnogi američki dužnosnici od početka su, prema pisanju Reutersa i drugih medija, smatrali da će Kijev takav nacrt dočekati na nož ili tražiti duboke korekcije, što se i dogodilo nakon serije žurnih konzultacija s Ukrajinom i europskim saveznicima. Rezultat tih korekcija je skraćeni, kompromisni mirovni prijedlog od 19 točaka koji je donekle ublažio najspornije odrednice, ali je time istodobno izgubio privlačnost za Moskvu.
NATO i EU: rat može stati, ali nesigurnost ostaje
Unatoč neizvjesnosti oko sudbine plana od 19 točaka, visokorangirani dužnosnici NATO‑a i EU u nastupima za europske medije naglašavaju kako postoji realna mogućnost da se oružana faza rata privede kraju u idućim godinama. Istodobno upozoravaju da će Rusija i nakon potencijalnog mirovnog sporazuma ostati dugotrajni sigurnosni izazov, zbog čega Europa ne može odustati od jačanja obrane, odvraćanja i otpornosti pred hibridnim prijetnjama.
Takav ton odražava sve jasniji konsenzus u Bruxellesu i glavnim europskim prijestolnicama: i najbolji dogovor za Ukrajinu neće automatski značiti povratak na “staro normalno” niti povlačenje ruske prijetnje s istočnih granica Saveza. Analitičari upozoravaju da bi se, nakon što topovi utihnu, fokus mogao prebaciti na cyber‑napade, sabotaže i destabilizaciju unutar samih država članica NATO‑a i EU‑a.
Trump: mirovni plan kao “mapa” bez čvrstog roka
Predsjednik SAD‑a Donald Trump u više je navrata poručio da Ukrajina nema čvrsto zadan rok do kojeg mora prihvatiti američki mirovni prijedlog, ublaživši raniju, znatno agresivniju retoriku o željenom sporazumu već do Dana zahvalnosti. Trump mirovni prijedlog od 28 točaka opisuje kao “mapu” – polazni okvir koji se, kako ističe, može mijenjati, dopunjavati i prilagođavati u hodu, ovisno o razvoju situacije i rezultatima pregovora.
Prema dosadašnjim izjavama iz Bijele kuće i izvješćima američkih medija, pregovarački timovi bilježe “napredak”, a Washington tvrdi da je Rusija, barem načelno, pristala na određene ustupke, iako detalji tih navodnih pomaka ostaju nejasni i nespomenuti u javnim dokumentima. Upravo nedostatak transparentnosti oko pojedinih točaka hranit će skepsu u Kijevu, ali i u nizu europskih država koje ne žele mirovni sporazum koji bi dugoročno formalizirao ruske teritorijalne dobitke.
Europa između želje za mirom i straha od lošeg dogovora
Europske vlade u ovoj fazi pokušavaju balansirati između pritiska da se rat konačno zaustavi i bojazni da bi loše skrojen sporazum mogao stvoriti novi, još opasniji konflikt za nekoliko godina. Dok jedan dio političkog spektra poziva na brzo postizanje dogovora, pa i pod cijenu teritorijalnih kompromisa, drugi upozorava da bi “papirnati mir” koji nagrađuje agresiju poslao pogrešnu poruku ne samo Moskvi, već i drugim revizionističkim akterima.
Za Ukrajinu, ali i za istočno krilo NATO‑a, ključno pitanje ostaje hoće li eventualni sporazum jamčiti trajnu sigurnost ili tek privremeno zamrznuti liniju fronte, uz stalnu prijetnju novog napada. Kako trenutno stoje stvari, mnogo je lakše zamisliti scenarij još jedne zime rata nego fotografiju svečane ceremonije potpisivanja mirovnog ugovora koji bi zadovoljio Kijev, Zapad i Moskvu istovremeno.