Dok se Hrvatska bavi političkim previranjima i ekonomskim izazovima, sve veći broj mladih suočava se s ozbiljnim psihičkim problemima. Prema najnovijem godišnjem izvještaju pučke pravobraniteljice, stanje mentalnog zdravlja mladih u Hrvatskoj alarmantno se pogoršava, a uzroci su duboko ukorijenjeni u nestabilnim socijalnim i ekonomskim uvjetima.
Mladi u Hrvatskoj teško rješavaju svoje stambeno pitanje zbog niskih plaća, nesigurnih radnih uvjeta i otežanog pristupa kreditima. Kao rezultat toga, čak 60% mladih u dobi od 15 do 24 godine pati od psiholoških problema. Profesorica Darja Maslić Seršić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, istaknula je za DW da nezaposlenost i egzistencijalna neizvjesnost ozbiljno narušavaju mentalno zdravlje, dovodeći do gubitka životnih ciljeva i socijalne izolacije.
Posebno ranjiva skupina su mladi koji ne rade, ne studiraju niti su na dodatnoj obuci – tzv. NEET populacija (“Not in Education, Employment or Training”). Oni su, kako navodi Maslić Seršić, često prepušteni sami sebi, bez jasne perspektive i podrške sustava.
Radna nesigurnost i prekarni poslovi
Osim onih koji su nezaposleni, veliki broj mladih radi u nesigurnim uvjetima, često na privremenim ili nisko plaćenim poslovima. Ova skupina, iako financijski samostalnija, živi u stalnoj neizvjesnosti i bez ikakvog osjećaja stabilnosti. Kako objašnjava profesorica Maslić Seršić, poslovi ne nude mladima osjećaj pripadnosti, svrhe ili mogućnosti napredovanja, već se rad doživljava isključivo kao sredstvo preživljavanja.
S druge strane, fleksibilni oblici rada, poput digitalnog nomadstva i rada od kuće, donose novi niz izazova. Nedostatak jasne strukture, izostanak hijerarhije i dugoročne sigurnosti, ali i socijalna izolacija, dodatno pogoršavaju mentalno zdravlje mladih zaposlenika.
Alarmni podaci o mentalnom zdravlju
Prema podacima pravobraniteljice, 21% mladih pokazuje simptome depresije, dok ih 31% pati od anksioznosti. Svaka peta mlada osoba razmišlja o samoubojstvu, a porast je zabilježen i u konzumaciji alkohola i droga. Osim toga, čak 17% mladih osjeća visoku razinu stresa, što dodatno doprinosi pogoršanju mentalnog zdravlja.
Nedjeljko Marković iz udruge Pragma, u razgovoru za DW, upozorio je i na negativan utjecaj društvenih mreža, gdje mladi pod svjetlima lajkova i komentara razvijaju osjećaj nesigurnosti i straha od neuspjeha. Pritisak virtualnog svijeta, uz manjak sna i fizičke aktivnosti, dodatno pogoršava njihovu situaciju.
Što dalje?
Mladi u Hrvatskoj nisu jedini koji se suočavaju s ovim problemima – slični trendovi bilježe se i diljem Europe. No, ključna razlika je u sustavnoj podršci koju druge zemlje nude kroz kvalitetne programe zapošljavanja, mentalno zdravlje i društvenu integraciju. Hrvatska, s druge strane, i dalje nema konkretne strategije koje bi pomogle mladima da prebrode krizu.
Dok država ne pronađe sustavno rješenje, odgovornost ostaje na obiteljima, obrazovnim institucijama i nevladinim organizacijama. No, hoće li to biti dovoljno da se spriječi daljnja eskalacija krize među mladima?