Splitski liječnik dr. Alen Juginović kojega je ljubav prema istraživanju mozga odvela na Harvard, objavio je na svom Facebook profilu rezultate važne znanstvene studije – poremećaji spavanja, posebice dnevna pospanost, nisu baš bezazleni.
Pretjerana dnevna pospanost povezana je s 2,5 puta većim rizikom od smrtnosti u kohorti od 30 000 ljudi
U velikoj studiji na više od 30 000 sudionika, znanstvenici su istraživali mogu li različiti poremećaji spavanja – od nesanice do apneje za vrijeme spavanja do ekstremno dugog spavanja – zapravo povećati rizik od smrtnosti.
Nekoliko samoprijavljenih poremećaja spavanja je bilo povezano s većim rizikom smrtnosti. Najjače povezanosti uočene su za nesanicu gdje ljudi ne mogu održati spavanje (12,1% ljudi koji su umrli imali su nesanicu u odnosu na 8,0% preživjelih), dnevnu pospanost (2,4% u odnosu na 1,1%), mogući sindrom nemirnih nogu (16,4% u odnosu na 12,4%) i vrlo dugo trajanje sna ≥10 sati/noć (3,4% prema 1,9%). Oni koji su bili imali opstruktivnu apneju za vrijeme spavanja također su imali umjereno veću smrtnost (33,8% naspram 24,2%), iako je to više bilo uzrokovano komponentom povećanog krvnog tlaka, a ne simptomima apneje. Nakon druge analize, mnoge od ovih povezanosti oslabljene su ili eliminirane nakon daljnje prilagodbe za anksioznost i depresiju, pokazujući koliki učinak psihijatrijska stanja imaju na smrtnost. Ipak, čak i nakon ove prilagodbe, dnevna pospanost je i dalje bila značajno povezana s rizikom smrtnosti.
Studija je također otkrila da su odnosi između problema sa spavanjem i smrtnosti bili jači kod žena u usporedbi s muškarcima i kod odraslih osoba srednje dobi (45-64 godine) u usporedbi sa starijim osobama (≥65 godina).
Općenito, ova sveobuhvatna studija ističe neke specifične poremećaje spavanja, posebice dnevnu pospanost, kao potencijalni faktor rizika za smrtnost. Međutim, moramo uzeti u obzir da su odnosi složeni i da mogu biti posredovani psihijatrijskim komorbiditetima poput anksioznosti i depresije.
