U intervjuu s novinarom Dmitrijem Kiselevim, ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je karte i priznao da Rusija ima problem s demografijom, ispričao kako vidi odnose sa Zapadom te o tome smatra li se arbitrom sudbina.
Eksluzivni intervju s Vladimirom Putinom teško je dobiti te je američki novinar Tucker Carlson očekivao kako će umjesto slušanja o dugačkoj povijesnoj lekciji, iz Putinove perspektive, o tome kako je nastala Rusija i kako je nastala Ukrajina, nadao se dubljim i direktnijim odgovorima. No, Putin je takve odgovore sačuvao za lokalna poznata novinarska lica.
Tako se Putin novinaru ruske novinske agencije RIA Novosti Dmitriju Kiselevim odmah pohvalio kako je Rusija po paritetu kupovne moći prestigla Saveznu Republiku Njemačku i zauzela njezino mjesto kao peto najveće gospodarstvo svijeta.
“Njemačko se gospodarstvo smanjilo za nulu, mislim tri desetinke postotka tijekom prošle godine. Rasli smo 3,6%. Japan je porastao za mali postotak. Ali ako se sve bude razvijalo istim tempom kao danas, onda imamo sve šanse da zauzmemo mjesto Japana i postanemo četvrta ekonomija svijeta. I to u skoroj budućnosti,” pohvalio se Putin i dodao:
“Zapad nas pokušava uvući u novu utrku u naoružanju kako bi nas iscrpio i ponovio trik koji im je uspio 1980-ih sa SSSR-om.”
No, unatoč pohvali da su zauzeli mjesto Njemačke, novinar Dmitrij Kiselevi ga je spustio na zemlju komentirajući kako se Rusija demografski topi.
“Natalitet je po meni 1,31 ili 1,39…1,39 djece po ženi sposobnoj za rađanje Općenito, na temelju svih mjera podrške obiteljima s djecom, u sljedećih šest godina planiramo potrošiti do 14 trilijuna rubalja kroz različite kanale. Ovo je puno novca. A postoje mnoga područja podrške za obitelji s djecom. Počevši od onih općedruštvenih – izgradnje ili obnove dječjih vrtića, izgradnje novih škola, obnove starih škola, dovođenja u red prema zahtjevima današnjice. Potpora ženama od trudnoće do 18 godina djeteta. Gotovo 400 tisuća žena sada prima naknade. To je gotovo svaka treća žena koja čeka dijete. I više od deset milijuna djece prima naknade. Ovo je ozbiljna stvar,” rekao je Putin. Potom ga je novinar podsjetio na “poznatu priču iz kasnih 90-tih kada je, navodno, uletio u goruću kuću da spasi svoju djecu, a novac ostavio da izgori.
“Vladimire Vladimiroviču ovo dovoljno govori o vašim prioritetima. Prvo djeca, pa novac,” rekao je Dmitrij Kiselevi
Nakon što je Putin rekao kako “Rusija mora povećati sredstva uništenja, broj i snagu oružja, povećati učinkovitost korištenih snaga i sredstava, taktičko i vojno zrakoplovstvo, čak i strateško, one komponente koje su prihvatljive za takve oružane sukobe – kopneno oružje, uključujući visokoprecizno oružje, topništvo i oklopna vozila”, novinar ga je upitao koju su cijenu spremni platiti “za cijeli ovaj izazov s kojim su se povijesno morali suočiti”
“Svaki ljudski život je neprocjenjiv. Svaki. A gubitak voljene osobe za obitelj, za bilo koju obitelj, velika je tuga. Ali pitanje je definiranja same činjenice onoga što radimo. Što radimo? Danas smo se sreli, jeste li primijetili, rekao je jedan od sudionika razgovora: iznenadili smo se kad smo otkrili da tamo ima Rusa kao i nas. Priskočili smo u pomoć tim ljudima. To je u biti odgovor na naše pitanje. Ako danas napustimo te ljude, sutra se naši gubici mogu višestruko povećati. A naša djeca neće imati budućnost, jer ćemo se osjećati nesigurno, bit ćemo zemlja trećeg ili četvrtog reda. Nitko nas neće uzeti u obzir ako se sami ne možemo zaštititi. A posljedice bi mogle biti katastrofalne za rusku državnost. Evo odgovora,” rekao je Vladimir Putin.
Na pitanje postoji li šansa za pregovore, Putin je odgovorio.
“Kada smo pregovarali u Turskoj, u Istanbulu – to sam već rekao više puta, moram opet ponoviti – ja ću to učiniti. Štoviše, pregovarači s druge strane i ja došli smo do jedne debele knjige, dokumenta, zapravo sporazuma, nacrta sporazuma. I postoji izvadak iz ovog sporazuma, parafirao ga je šef pregovaračke skupine s ukrajinske strane, gospodin Arakhamia (ukrajinski političar David Arakhamia – ur.). On je to učinio, to je njegov potpis. Evo ga u našoj upravi. No, onda se zna da je sam gospodin Arakhamia javno rekao svijetu, također na susretu s novinarima, čak i sa stranim, da je bivši britanski premijer gospodin Johnson dolazio i odvraćao ih od konačnog potpisivanja i, shodno tome, primjene ovog sporazuma. I pojavila se tema koju ste upravo spomenuli, da Rusiju treba pobijediti na bojnom polju.
Jesmo li spremni za pregovore? Da, spremni smo, ali samo spremni za pregovore koji se ne temelje na nekim željama nakon uzimanja psihotropnih lijekova, već na temelju realnosti koja se razvila, kako se u takvim slučajevima kaže, na zemlji. Ovo je prvi.
Drugo, već nam je mnogo puta obećano – obećali su da neće širiti NATO na istok – tada ćemo ih vidjeti na našim granicama. Obećali su, ne ulazeći u povijest, da će se unutarnji sukob u Ukrajini riješiti mirnim, političkim sredstvima. Podsjećamo, u Kijev su stigla tri ministra vanjskih poslova: Poljske, Njemačke i Francuske. Obećali su da će biti jamci za te ugovore. Dan kasnije dogodio se državni udar. Obećali su ispuniti sporazume iz Minska, a zatim su javno objavili da ne namjeravaju ispuniti ta obećanja, već su samo uzeli stanku kako bi naoružali Banderin režim u Ukrajini. Puno nam je toga obećavano, tako da samo obećanja nisu dovoljna. Sada pregovarati samo zato što im ponestaje streljiva je nekako smiješno s naše strane.
Mi smo, međutim, spremni na ozbiljan razgovor i sve sukobe, a posebno ovaj, želimo rješavati mirnim putem.
Ali moramo jasno i jasno razumjeti za sebe da ovo nije pauza koju neprijatelj želi uzeti za ponovno naoružavanje, već je ovo ozbiljan razgovor sa sigurnosnim jamstvima Ruske Federacije. A znamo za razne mogućnosti o kojima se raspravlja. Znamo mrkve koje će nam pokazati kako bi nas uvjerili da je došao trenutak. Želimo, ponavljam još jednom, sve sporove, i ovaj spor, ovaj sukob, riješiti mirnim putem. I mi smo spremni za ovo. Mi to želimo. Ali to bi trebao biti ozbiljan razgovor koji osigurava sigurnost i protivničkoj strani. U ovom slučaju nas prije svega zanima sigurnost Rusije, Ruske Federacije. Poći ćemo od ovoga,” rekao je Vladimir Putin.
“Vladimire Vladimiroviču, izgleda da izgledamo nekako previše plemenito. Hoće li se dogoditi da nas opet prevare? A mi ćemo se tješiti da smo nas pošteno prevarili, da nam je sudbina da na kraju uvijek ostanemo budale, komentirao je novinar i dodao:” Ali otkako su Amerikanci 90-ih godina sami sebi kovali medalje za pobjedu u Hladnom ratu, sva ova desetljeća bila su desetljeća velikih laži. Kako se uopće možemo nadati da će oni otići i konačno s nama sklopiti pošten ugovor koji će ispuniti, pa još s jamstvima za nas. Kako se uopće nositi s njima? Vjeruješ li stvarno da je to moguće?”
“Ne želim to reći, ali ne vjerujem nikome,” rekao je Putin i nastavio: “Ali potrebna su nam jamstva. A garancije moraju biti napisane, moraju biti takve koje će nama odgovarati, u koje ćemo vjerovati. O tome govorimo. Ali sada je vjerojatno preuranjeno javno govoriti o tome što bi to moglo biti. Ali sigurno nećemo povjerovati samo praznim obećanjima.
“Što se dogodilo s Macronom? Je li potpuno poludio? Poslat će francuske trupe da se bore protiv naše vojske, izgleda kao galski borbeni pijetao, čime će zastrašiti sve Europljane. Ipak, kako reagirati na ovo?”, pitao je ruski novinar Putina, na što mu je on odgovorio:
“Činjenica je da je vojska zapadnih zemalja već dugo prisutna u Ukrajini, bila je prisutna i prije državnog udara, a nakon državnog udara njihov broj se višestruko povećao. Sada su prisutni izravno, u obliku savjetnika, prisutni su u obliku stranih plaćenika i trpe gubitke. Ali ako je riječ o službenim vojnim kontigentima stranih država, onda sam siguran da to neće promijeniti situaciju na bojištu. To je najvažnije. Kao što ni opskrba oružjem ne mijenja ništa.
Drugo, to bi moglo dovesti do ozbiljnih geopolitičkih posljedica. Jer ako, recimo, poljske trupe uđu na teritorij Ukrajine kako bi, kako to zvuči, pokrivale ukrajinsko-bjelorusku, recimo, granicu ili na nekim drugim mjestima kako bi oslobodile ukrajinske vojne kontingente za sudjelovanje u neprijateljstvima na liniji kontakta, onda Mislim da poljske trupe nikada neće otići odatle. Pa meni se tako čini. Jer oni će se htjeti vratiti… Spavaju i vide, žele vratiti one zemlje koje povijesno smatraju svojima i koje im je otac naroda Josif Visarionovič Staljin oteo i prenio Ukrajini. Oni ih, naravno, žele natrag. A ako tamo uđu službene poljske jedinice, teško da će otići. Ali onda bi njihov primjer mogle slijediti i druge zemlje koje su izgubile dio svojih teritorija kao rezultat Drugog svjetskog rata. I mislim da će geopolitičke posljedice za Ukrajinu, čak i sa stajališta očuvanja njezine državnosti u modernom obliku, naravno, isplivati u punom sjaju i punoj veličini
Vratimo li se Macronu, možda se on odlučio na ovaj način osvetiti Rusiji jer smo mu u Africi “stali na rep”, a tamo smo morali “stati i bojati se”? Nekako vjerojatno nije očekivao da ćemo biti tako aktivni?”, rekao je Putin i dodao:
Nismo nikoga izgurali. Samo što su se afrički čelnici nekih zemalja složili s ruskim gospodarskim subjektima, htjeli su raditi s njima, ali nikako nisu htjeli raditi s Francuzima. To čak nije bila naša inicijativa, to je bila inicijativa naših afričkih prijatelja. Ali nejasno je zašto bismo se trebali uvrijediti u tom pogledu. Ako neovisna država želi razvijati odnose sa svojim partnerima iz drugih zemalja, uključujući i Rusiju, želi razvijati odnose s Rusijom… Njih, bivše francuske kolonijaliste u tim zemljama, nismo dirali. Pa da, to čak kažem bez ironije, jer u mnogim zemljama u kojima je Francuska povijesno bila metropola, s njima baš i ne žele imati posla. Mi nemamo ništa s tim. Dakle, vjerojatno je zgodnije da vas netko uvrijedi, a da ne vidite vlastite probleme. Možda je takva oštra reakcija, prilično emotivna od strane francuskog predsjednika, također povezana s onim što se događa u nekim afričkim državama. Iako poznajem druge afričke zemlje gdje su smireni prema francuskoj prisutnosti i kažu da, mi smo zadovoljni (s ovim – op.a.), spremni smo raditi s njima, ali u nekim zemljama ne žele, ali mi nismo ovdje nego, ne huškamo nikoga tamo, ne dižemo nikoga protiv Francuske. Ne postavljamo si takve zadatke.
Iskreno govoreći, mi nemamo takvih, općenito, državnih, nacionalnih zadataka na razini ruske države. S njima smo samo prijatelji i to je sve. Oni žele razvijati odnose s nama. Pa, zaboga, idemo im u susret na pola puta. Nema se što uvrijediti.,” zaključio je Putin.
Na prijedlog novinara da bi možda trebali uzeti i neko nestandardno rješenje u vidu traženja pomoći dvomilijunse sjevernokorejske vojske, primjerice, u zamjenu za ruski nuklearnii kišobran nad pola Korejskog poluotoka, Putin je rekao.
“Prvo, Demokratska Narodna Republika Koreja ima svoj vlastiti nuklearni kišobran. Od nas nisu ništa tražili. Ovo je prvi. Drugo, u principu, kao što vidimo danas, na temelju rezultata onoga što se događa na bojnom polju, mi se nosimo sa zadaćama koje smo sebi postavili. Što se tiče onih država koje kažu da nemaju crvenih linija u odnosu na Rusiju, onda moraju shvatiti da ni u Rusiji neće biti crvenih linija u odnosu na te države.”
Na pitanje o Njemačkoj i eventualnom isporučivanju Taurusa Ukrajini za koje je novinar ustvrdio kako nije Krimski most nije samo cilj, već da su njemački generali već tamo i planiraju operacije i za vojne baze duboko u ruskom teritoriju, Putin je odgovorio:
“Oni maštaju, razveseljavaju se, prije svega. Drugo, pokušavaju nas zastrašiti. Što se tiče Njemačke, tu postoje problemi ustavne prirode. Oni točno kažu: “A ako ovi Taurusi završe na tom dijelu Krimskog mosta, koji je, naravno, i po njihovim pojmovima ruski teritorij, to je kršenje ustava Savezne Republike Njemačke.” Činjenica je da se opozicija u Njemačkoj ponaša još agresivnije. Da vidimo na što će pristati, mi to tako pažljivo pratimo.
Oni koriste te britanske i američke rakete. To ne mijenja situaciju na bojnom polju. Da, jednostavno nam nanose štetu, naravno. Očito je. No, to u biti ne mijenja tijek neprijateljstava i posljedice koje neminovno nastaju za suprotnu stranu. Sada slušamo što imaju u toj istoj Njemačkoj. I vaši kanali, i strani kanali, i njemački kanali pokazuju koliko ih je u kvaru, koliko zahtijevaju poboljšanje, modernizaciju i tako dalje. Neka rade.”
“Ali nove članice NATO-a, Finska, Švedska, što su zamijenile za što? Švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billström iznenada je rekao Turcima da je Švedska protiv toga da NATO baze budu na švedskom teritoriju. Što, uopće nisu razumjeli gdje ulaze? Što im se dogodilo?”, upitao je Dmitrij Kiselevi Putina.
“Morate njih pitati, ne znam. S tim zemljama imamo prilično dobre odnose, stabilne odnose. I mislim da im je više koristilo to što se pridržavaju neutralnosti, jer to daje određene prednosti: barem kao pregovaračka platforma za smanjenje napetosti u Europi. S Finskom smo općenito imali idealne odnose. Jednostavno savršeno. Nismo imali niti jedan zahtjev jedan prema drugom, pogotovo teritorijalni, a da ne govorim o drugim područjima. Nismo čak ni imali trupe, svu vojsku smo maknuli odande, s rusko-finske granice. Zašto su to učinili? Na temelju, po mom mišljenju, čisto političkih razloga, vjerojatno sam stvarno želio biti član zapadnog kluba, pod nekom vrstom kišobrana. Zašto im ovo treba? Iskreno, ne razumijem. To je apsolutno besmislen korak sa stajališta osiguranja vlastitih nacionalnih interesa. Međutim, na njima je da odluče. Tako su odlučili. Ali tamo nismo imali trupe, sad ćemo. Tamo nije bilo sustava za uništavanje, ali sada će ih biti. Zašto? Naši ekonomski odnosi bili su vrlo dobri. Iskoristili su naše tržište, dosta smo kupovali od njih. Što nije u redu s ovim? Ali sada će se situacija promijeniti. S njihovim brojnim proizvodima na drugim tržištima, oni zapravo nisu potrebni. Naši ne dobivaju dovoljno. ne razumijem.
Znate, to je svakodnevna stvar, ali unatoč tome, posljednjih godina u Helsinkiju, a još više u pograničnim područjima Finske, ruski rublji su prihvaćeni, uključujući i Helsinki, u velikim supermarketima. Za rublje ste mogli kupiti što god želite. Posvuda su sve te reklame na ruskom” rekao je Putin.
Na pitanje hoće li sudar između Rusije i SAD-a biti neizbježan s obzirom da se trenutno igraju “kokošje igra”, Putin je rekao:
“Znamo što su američke trupe na ruskom teritoriju, to su intervencionisti. Tako ćemo se odnositi i ako se pojave na teritoriju Ukrajine. Oni to razumiju. Rekao sam da je Biden osoba, predstavnik tradicionalne političke škole i to se potvrđuje. Tamo, osim Bidena, ima još puno stručnjaka za rusko-američke odnose i za područje strateškog obuzdavanja. Stoga ne mislim da ovdje sve tako strmoglavo juri, ali mi smo spremni za to. Rekao sam više puta, za nas je to pitanje života i smrti, ali za njih je pitanje poboljšanja taktičke pozicije općenito u svijetu, a posebno u Europi, očuvanje statusa, oni razvijaju sve svoje komponente. Mi isto. Ali to ne znači da su, po mom mišljenju, oni spremni započeti ovaj nuklearni rat sutra. Pa, žele, ali zašto to rade? Spremni smo status među svojim saveznicima. To je također važno, ali ne toliko koliko je nama.”
Putin je otvoreno odgovorio i na pitanje je li Rusija spremna za nuklearni rat.
“S vojno-tehničke strane, mi smo, naravno, spremni. Stalno su s nama, stalno u stanju borbene pripravnosti. Ovo je prvo, i drugo, a to je također općepriznata stvar, naša trijada, nuklearna trijada, ona je modernija od bilo koje druge trijade. A takvih trijada ima samo kod nas i Amerikanaca, zapravo. I tu smo puno više napredovali. Naš je moderniji – cijela nuklearna komponenta. Općenito, što se tiče nositelja i naknada, imamo približno paritet, ali naš je moderniji. To svi znaju, stručnjaci znaju sve. Ali to ne znači da se trebamo mjeriti po broju nosača i bojevih glava. Ali morate znati o ovome. A oni kojima treba, ponavljam, stručnjaci, specijalisti, vojska, oni to dobro znaju. Oni sada postavljaju zadatak povećanja te suvremenosti, novosti i imaju odgovarajući plan.
Pa, možda, da bude još uvjerljivije, u nekom trenutku izvesti nuklearne pokuse? Na kraju, nemamo međunarodnih ograničenja za to.Postoji sporazum o zabrani ovakvih testova. Ali, nažalost, Sjedinjene Države nisu ratificirale ovaj ugovor. I zato smo, da bismo ovdje održali paritet, povukli ovu ratifikaciju. Budući da ugovor nije ratificiran od strane Sjedinjenih Država, on konačno nije stupio na pravnu snagu jer nije dobio potreban broj ratifikacija. Ipak, mi se pridržavamo tih dogovora. Ali znamo da se takva suđenja razmatraju u Sjedinjenim Državama. s čime je ovo povezano? To je zbog činjenice da kada se pojave nove bojeve glave, neki stručnjaci smatraju da ih nije dovoljno testirati samo na računalu, već ih je potrebno testirati u prirodnom obliku. To su ideje u određenim krugovima u Sjedinjenim Državama, lebde okolo, imaju gdje biti. Znamo za ovo. I mi također gledamo. Ako provode takve testove, ne isključujem, nije potrebno, trebamo, ne trebamo, o tome još treba razmišljati, ali ne isključujem da možemo i mi.
Da, uvijek smo spremni. Želim da ovo bude jasno. To nisu obične vrste naoružanja, to je vrsta, vrsta vojske koja je u stalnoj borbenoj pripravnosti,” rekao je ruski predsjednik.
