Desetogodišnja borba za očuvanje jedinstvenog prirodnog fenomena kanala i narušavanje biljnog i životinjskog svijeta, okončana je jučerašnjom odlukom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije o poništenju ranije izdane koncesijske dozvole za izgradnju dviju mini hidroelektrana na rijeci Neretvi. No, malo tko zna da je ova odluka rezultat desetogodišnje borbe hrvatskih aktivista. “Dolina Neretve već trpi, slana voda već je došla do granice s BiH, a umjesto jegulja ljudi u Neretvi love lignje” upozoravali su ekolozi. Hrvatska je ipak “za dlaku” izbjegla potencijalnu katastrofu ogromnih razmjera
Ta aktivistička i pravna bitka osim što je okončana poništavanjem koncesijske dozvole, potvrđena je i brisanjem dvije mini hidroelektrane iz Prostornog plana Mostara.
U posljednjem trenutku, Hrvatska je time izbjegla potencijalnu katastrofu ogromnih razmjera. No, malo tko zna da je ova odluka rezultat desetogodišnje borbe hrvatskih aktivista.
U središtu te priče stoji udruga “Lijepa naša” iz Ploča, predvođena Anom Musom koja je preko jednog desetljeća uporno upozoravala na štetnost projekta “Gornji horizonti“.
“Dolina Neretve već trpi, slana voda već je došla do granice s BiH, a umjesto jegulja ljudi u Neretvi love lignje. Delta Neretve, treća u Europi, već sada pati od nedostatka slatke vode i ulaska mora dalje u unutrašnjost, što će deltu Neretve pretvoriti u pravu slanu pustinju. Već prijeti opasnost za 700 hektara nasada mandarina, a zamuljivanje pitke vode ima nesagledive posljedice za rijetke ptice i riblji fond tog područja. Jedini spas za ovo područje je proglašenje Parka prirode Delta Neretve” upozoravala je Musa.
Također, izravno je bio ugrožen i Park Hutovo blato u BiH, koji je Međunarodno vijeće za zaštitu ptica stavilo na listu važnih staništa ptica, jer je taj rezervat najveći takve vrste u ovom dijelu Europe i po površini, i po raznolikosti. Na njegov potpuni nestanak upozoravao je i direktor Nikola Zovko.
“Posljedice bi mogle biti ogromne. Hutovo blato je registrirano kao međunarodno važno stanište ptica močvarica. Registrirano je oko 240 vrsta ptica, 22 vrste riba i 640 biljnih vrsta. To je bioraznolikost i prirodna snaga, a takve nema na Mediteranu. A sad zamislite bez vode” istaknuo je katastrofalne posljedice Zovko.
Zbog struje je trebalo žrtvovati Neretvu
Aktivistička i pravna bitka nije bila ni malo laka jer su se predani “zeleni” borili s jakim stranim kapitalom s jedne strane i interesima hrvatskih i bosansko-hercegovačkih političara s druge strane.
-To je pitanje stranog novca i stranih investitora, a očito je postojala neka direktiva s najviših političkih struktura u Europi da u ovaj projekt nitko ne dira, koliko god to negativno djelovalo na deltu. Mislim da zato naša Vlada šuti jer će od ovog projekta imati koristi. Vjerujem da ćemo zbog struje žrtvovati Neretvu, istaknula je voditeljica Zelene akcije Irma Popović.
“Gornji horizonti” naziv je mega projekta izgradnje energetskih objekata, umjetnih akumulacija i tunelskog sustava koji bi vodu iz sliva rijeke Neretve ulijevao u sliv rijeke Trebišnjice. Prva faza projekta započeta je 1960. godine, a završena je izgradnjom velikih akumulacija Bileća i HE Trebinje I i II, Dubrovnik i Čapljina. No projekt je zaustavljen zbog njegove dokazane štetnosti. Ipak nakon više od tri desetljeća i slabe ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska ponovno pokreće projekt vrijedan oko 350 milijuna eura (kompletan projekt vrijedan 700 milijuna američkih dolara), u želji da postane velesila u proizvodnji struje. Počinje druga faza u kojoj je planiran prijenos vode iz Gackog u Nevesinjsko polje, izgradnja dviju brana koje će formirati akumulacije Zalomka i Pošćenje na Nevesinjskom polju, te izgradnja tri nove hidroelektrane Nevesinje, Dabar i Bileća, ukupne snage 260 megavata, kojima će zaokružiti cijeli projekt.
Iako su ekolozi iz Hrvatske i BiH više puta tražili obustavu “Gornjih horizonata”, Elektroprivreda Srbije je, zajedno sa strateškim partnerom, britanskom tvrtkom u vlasništvu Vuka Hamovića Energy Financing Team (ETF), nastavila izgradnju višekilometarskih tunela kojima su preusmjeravali vode rijeke Neretve za potrebe hidroelektrane.
Financijska korist Hrvatske
A evo kako je Hrvatska upletena u cijelu priču osim što se delta Neretve nalazi na njenom teritoriju i što je izostala zajednička odluka o sudbini rijeke koja protječe kroz dvije susjedne države.
Sve je počelo razotkrivanjem prijevara koje su se godinama događale između HEP-a i njegovih opskrbljivača električnom energijom, a koje su rezultirale uhićenjem nekadašnjeg direktora HEP-a Ivana Mravka kojeg se između ostalog sumnjičilo za sklapanje ugovora s TLM-om kojim je oštetio HEP za 84 milijuna eura, sklapanje nepovoljnih ugovora s njemačkim RWE-om te dugogodišnju nabavu skupe struje i ugovora s kontroverznim srpskim poduzetnikom Vukom Hamovićem. Preko svog “EFT-a” Mravak je kupovao struju po cijeni od 83 eura po MWh, da bi nedugo nakon potpisivanja ugovora cijena pala na 40 eura. Skupu struju tada je prodavao mostarskom Aluminiju za samo 20 eura. USKOK je Vuka Hamovića i njegove partnere sumnjičio da su dobro profitirali prodajom skupe struje HEP-u, uz provizije Ivanu Mravku i drugim osobama uključenima u posao.
Mravak se nakon nekoliko mjeseci provedenih iza rešetaka odlučio braniti istinom, te je iznio sve pojedinosti o spornim poslovima koji su se događali u HEP-u tijekom njegova mandata, a izravno je prozvao bivšeg premijera u istrazi koja se vodila u slučaju HEP-TLM.
Sporazum Sanader-Dodik
“Mislim da je Ivo Sanader odgovoran i odigrao je prljavu igru, ne samo kada su u pitanju dolina Neretve, nego “Gornji horizonti” i cijena struje. Postoji pakt između Vlade RH i Republike Srpske, jer s hidroelektranom Dubrovnik 2 Hrvatska nadoknađuje sve što se ne može riješiti normalnim putem, odnosno otvorena pitanja dugovanja nakon raspada bivše države, otvoreno je optuživao Stipo Gabrić, ondašnji gradonačelnik Metkovića i saborski zastupnik.
Mravak je to i potvrdio u svojoj obrani svojedobno tvrdeći da je postupao prvenstveno po nalogu bivšeg premijera. S tim u vezi istaknuli su mediji u susjednoj Bosni i Hercegovini 2006. godine izvještavajući o Mravkovom susretu s Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske. Nazočnost Željka Tomšića, bivšeg pomoćnika ministra energetike i rudarstva, jasno je svjedočila da je izaslanstvo poslano u Banju Luku, uz odobrenje hrvatske Vlade. Kako je prenijela agencija SRNA, dogovoreno je zajedničko ulaganje u elektroenergetske objekte planirane za sliv rijeke Trebišnjice koji će se realizirati vlastitim sredstvima srbijanskih i hrvatskih elektroprivreda, a riječ je o mega projektu pod nazivom “Gornji horizonti”, koji je prema ekološkim stručnjacima bio izuzetno rizičan za dolinu Neretve.
Hrvatska bi u sklopu tog projekta dobila dubrovačku elektranu 2 ako bi “šutjela” o projektu “Gornji horizonti”. S obzirom na dug HEP-a od 100 milijuna eura kao osnovu za nastavak projekta, Republika Srpska je već izgradila kompleks tunela dužine 15 kilometara na Fatničko – Dabarskom polju koji bi bio potreban za transport vode.
Domaći mediji optužili su vladu Ive Sanadera da s Dodikom priprema najveću ekološku katastrofu u Europi.
No, zahvaljujući požrtvovnosti aktivista projekt nije zaživio do kraja, a njihova ustrajnost sada je dovela i do konačne, ključne odluke Vlade Hercegovačko-neretvanske županije o poništenju ranije izdane koncesijske dozvole za izgradnju dviju mini hidroelektrana na rijeci Neretvi. Hrvatska je tako spasila svoje prirodne resurse ”za dlaku” izbjegavši ekološku i gospodarsku katastrofu.