Preko 1,3 miijuna “kolačića” s cjepivom protiv bjesnoće zasuti će cijelu Hrvatsku s iznimkom jadranskih otoka. To je samo polovica planirane količine vakcinalnih mamaka s cjepivom (2.665.850) kojima će se tijekom ove godine spriječiti mogući unos bolesti iz zemalja nepoznatog zdravstvenog statusa. Posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine, a zahvaljujući provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine u kontinuitetu, Hrvatskoj je Europska komisija dodijelila status zemlje slobodne od bjesnoće.
Program oralne vakcinacije lisica od iznimnog je značaja jer je riječ o smrtonosnoj zoonozi. U svjetskim razmjerima predstavlja jednu od najznačajnijih zoonoza s preko 55 000 slučajeva u ljudi godišnje, ističu iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
-Iako od 2014. godine nema slučajeva bjesnoće u zemlji, uzimajući u obzir globalizaciju te mogućnosti širenja bolesti prometom ljudi i životinja, važno je kontinuirano podizati svijest javnosti o značaju i opasnosti ove bolesti. Bjesnoća je zoonoza i na ljude se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom. Bolest je neizlječiva te u slučaju nepravovremene reakcije, završava smrtno.
Zbog zajedničkog suživota sa životinjama urbana bjesnoća predstavlja značajnu i trajnu prijetnju za zdravlje ljudi u ruralnim i gradskim sredinama, kao i onim skupinama ljudi koji su profesionalno ili na drugi način izloženi riziku kontakta s bijesnim životinjama ( veterinari, lovci, turisti)- dodaju iz resornog Ministarstva.
Za cijepljenje lisica u Hrvatskoj koristi se cjepivo Rabadrop, proizvođača Bioveta koje sadrži atenuirani virus bjesnoće soj SAD Clone.Cjepivo je u obliku ružičaste otopine upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamka. Mamak je izrađen od smjese tamno-smeđe boje i izgledom podsjeća na kolačić, specifična i intenzivnog mirisa i okusa privlačnog za divlje životinje. Kad lisice zagrizu i probiju kapsulu cjepivo počinje djelovati na imuni sustav životinje koja u razdoblju od 21 dan razvija imunitet koji ju štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci. Mamak sadrži antibiotik tetraciklin koji se odlaže u zubima te predstavlja marker koji služi za dokaz da je lisica imunizirana, pojašnjavaju u Ministarstvu.
Ističu i kako se mamci pronađeni u prirodi ne smiju dirati niti micati. U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. igralište, park), može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili rub šume, samo uz nošenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamca može se prenijeti na kožu i smetati ljudima.
Ukoliko je vanjski omot mamca oštećen i tekućina (cjepivo) vidljiva, mamac više nije djelotvoran, te ga se,uz obavezno nošenje zaštite na rukama, može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi se mamac pravilno uklonio.
U slučaju dodirivanja omota mamca, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ukoliko je sadržaj mamca (tekućina cjepiva) došao u dodir sa kožom ili sluznicama potrebno se odmah obratiti liječniku.
Mamci nisu opasni za kućne ljubimce, a oni koji dođu u dodir sa mamcem ne smatraju se cijepljenima protiv bjesnoće.
U slučaju ugriza ili ogrebotine od psa, mačke, lisice ili neke druge divlje životinje postoji rizik za infekciju virusom bjesnoće. U takvim slučajevima nužno je odmah temeljito oprati ranu s puno sapuna i tekuće vode te se što prije javiti liječniku ili najbližoj antirabičnoj jedinici kako bi se pravovremeno poduzele sve potrebne mjere.
Oralna vakcinacija lisica na području cijele zemlje provoditi će se do 2027. godine, a nakon toga ovisno o epidemiološkoj situaciji u zemljama u okruženju provedba programa biti će usmjerena na područja povećanog rizika te tzv. „zaštitne zone“ koje će se određivati sukladno procjeni rizika od mogućeg unosa bjesnoće iz susjednih zemalja.