Koncept modernog prehrambenog okruženja sve više dobiva na značaju. Mjesto gdje živimo, radimo, kupujemo može utjecati na hranu koju konzumiramo i na to koliko smo zdravi. Način na koji se hrana prodaje, na koji je dostupna, utječe na naše izbore. Izbor zdrave hrane nije lak u prehrambenom okruženju gdje pristup zdravoj hrani može biti ograničen, posebno za siromašne osobe , a ultraprerađena hrana je jeftina i praktična. Plaćamo li danak tome? Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svaki peti stanovnik Europske unije ima neku reumatološku bolest. Do 14 milijuna ljudi diljem svijeta ima RA (Svjetska zdravstvena organizacija, 2021).
Jesam li ovu bolest dobio zbog moje prehrane? Koju dijetu trebam «držati»? Postoje li neki prirodni proizvodi koje mogu uzeti umjesto lijekova? Svima su nam poznata ova pitanja naših pacijenata s reumatskim bolestima, kaže nam prof. dr. sc. Marija Glasnović, specijalist internist – reumatolog, klinički imunolog i alergolog u razgovoru o autoimunim upalnim reumatskim bolestima (AIIRD). Naglašava kako je riječ o raznolikoj obitelji sistemskih autoimunih bolesti, koje mogu uzrokovati upalu zglobova ili artritis, ali mogu zahvatiti bilo koji dio tijela i druge unutarnje organe. Ove bolesti često su grupirane pod pojmom “artritis” te obuhvaćaju više od 150 bolesti i sindroma. No, je li pravilna prehrana ključna u borbi protiv neugodnih i bolnih simptoma bolesti?
“Pacijenti s reumatskim bolestima mogu biti izloženi povećanom riziku od raka, srčanih bolesti, zatajenja bubrega, dijabetesa, plućnih bolesti,moždanog udara. Upalne bolesti crijeva (IBD), često se opažaju unutar kliničkih manifestacija spondiloartritisa (SpA) i dio su kriterija klasifikacije.
Ako pacijenti imaju obiteljsku povijest upalnog artritisa, to ne znači da će ga automatski dobiti samo zato što netko u obitelji ima reumatoidni artritis. Okidači iz okoline virus, infekcija, pušenje, lijekovi, vrlo stresna epizoda u životu mogu pokrenuti bolest,a važnu ulogu u tome igra nepravilna prehrana koju konzumira većina bolesnika,” kaže dr. Glasnović.
Pojašnjava kako su promjene u našem mikrobiomu crijeva potencijalni i važan čimbenik koji uzrokuje autoimune bolesti. Mikrobna ravnoteža i integritet crijevne barijere bitni su čimbenici za imunološko zdravlje i regulaciju sistemske upale.
“Mikrobiom crijeva čini skup mikroorganizama koji se nalaze u probavnom traktu, uključujući bakterije, viruse, gljivice i druge mikrobe. Ovaj složeni ekosustav igra važnu ulogu u zdravlju ljudskog tijela, pridonoseći različitim funkcijama kao što su probava, regulacija imunološkog sustava i sinteza hranjivih tvari i vitamina. Uz tjelesnu aktivnost prehrana je jedan od glavnih čimbenika, koji modulira crijevnu mikrobiotu. Nepravilna prehrana može poremetiti ravnotežu i raznolikost crijevnog mikrobioma što dovodi do disbioze, tj.prekomjernog rasta štetnih bakterija na štetu korisnih bakterija. Disbioza također može utjecati na funkciju imunološkog sustava, modulirati diferencijaciju imunoloških stanica, utjecati na proizvodnju citokina, regulirati izlučivanje imunoglobulina i modulirati imunološku toleranciju.
Antigeni povezani s hranom mogu potaknuti imunološki odgovor koji dovodi do reumatskih simptoma. Poznato je da antigeni iz hrane prolaze kroz gastrointestinalnu barijeru i cirkuliraju i kao antigeni i kao imunološki kompleksi; smatra se da mogu međusobno reagirati s efektorskim ili intermedijarnim stanicama u imunološkom sustavu.
U pacijenata s ranim znakovima i simptomima artritisa , anti-CCP test je specifičan marker za rano otkrivanje RA. Pokazalo se da anti-citrulinirana, anti CCP protutijela križno reagiraju s brojnim biljnim i mikrobnim proteinima; što zatim ,križnom reakcijom s različitim citruliniranim ljudskim autoantigenima dovodi do bolesti,” kaže ova poznata hrvatska reumatologinja.
Pojedine namirnice pojačavaju ili smanjuju upalu
U terapiji upalnih reumatskih bolesti koriste se lijekovi koju smanjuju upalu povezanu s artritisom. Smanjenjem upale smanjuju se otekline i bol u zglobovima. Postoji široka lepeza lijekova no pravilna prehrana kroz svoja protuupalna svojstva ima komplementarni učinak na artritis. Različite studije u nutricionističkoj imunologiji sugeriraju da prehrambene navike mogu smanjiti ili povećati osjetljivost na reumatske bolesti, ovo se osobito odnosi na Reumatoidni artritis i Osteoartritis (OA).
Reumatoidni artritis (RA) je sistemski upalni artritis karakteriziran sinovijalnom upalom i oticanjem. Javlja se tijekom najproduktivnijih godina odrasle dobi, odnosno između 20. i 40. godine . Karakteriziran je sinovijalnom hiperplazijom, osjetljivošću i destrukcijom zglobova i ima značajan utjecaj na fizičko, i socijalno funkcioniranje pacijenata. Rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti (KVB) u oboljelih od RA usporediv je s rizikom oboljelih od šećerne bolesti.
Osteoartritis (OA ) je kronična i progresivna degenerativna bolest zglobova, koja se najčešće se javlja u rukama, kukovima i koljenima.To je najčešći oblik artritisa koji dovodi do postupnog pada zdravlja i tjelesne funkcije , a 9.3 posto ukupne populacije zahtijeva zamjenu koljena i kuka. Bolest je karakterizirana gubitkom zglobne hrskavice, sinovijalnom upalom i promjenama subhondralne kosti.
“Postoje radiografske i kliničke definicije osteoartritisa (OA). Bol, ukočenost zglobova i smanjena funkcija glavni su simptomi OA Prevalencija upalnih reumatskih bolesti, osobito RA, veća je u industrijaliziranim zemljama, što je povezano s globalnim širenjem zapadnjačke prehrane. Nikakva posebna dijeta ili ‘čudesna hrana’ ne može izliječiti artritis, ali promjene u prehrani u nekim stanjima mogu pomoći. Dokazi upućuju da pojedine namirnice mogu sudjelovati u regulaciji imunološkog sustava,tj. pojačati ili smanjiti upalu.
Dijetetski obrazac poznat kao “zapadnjačka dijeta” (eng. western diet, WD) karakterizira visoka konzumacija crvenog i prerađenog mesa, ultraprerađene hrane, rafiniranih ugljikohidrata, unos zasićenih masti i niski omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina. U zapadnjačkoj prehrani nizak unos voća, povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova, povezan je s povećanim rizikom od kroničnih bolesti poput pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Prema nedavnim studijama, WD može povećati rizik od RA na dva načina: s jedne strane izravnim poticanjem upale, a s druge neizravnim povećanjem inzulinske rezistencije i pretilosti,” ističe reumatologinja Marija Glasnović.
Ultraprerađena hrana (UPF) puna ugljikohidrata i masti stvara ovisnost poput nikotina i alkohola
Timovi znastvenika sve više upozoravaju na problem industrijski visoko prerađene hrane, ultraprerađene hrane (eng. ultraprocessed food ili UPF) i zdravstvene rizike koje ona nosi kod osoba koje je konzumiraju. UPF hrana sadrži sastojke koje nisu dostupni u kućnoj kuhinji i glavni su izvor rafiniranih ugljikohidrata i dodanih masti u modernoj opskrbi hranom. Većina zapadnih prehrambenih proizvoda povezanih s prehranom prolazi kroz proces obrade i transformacije nizom industrijskih tehnika i procesa, uključujući upotrebu aditiva u hrani i specifične metode kuhanja. Razmatrane su i paralele između UPF-a i tvari koje izazivaju ovisnost.
“Tim istraživača predlaže klasificiranje ultraprocesirane hrane (UPF), bogate ugljikohidratima i mastima, kao tvari koje izazivaju ovisnost. Konkretno, smatra se da rafinirani ugljikohidrati i masti pokreću usporedive razine izvanstaničnog dopamina u striatumu mozga, slično tvarima ovisnosti poput nikotina i alkohola,” kaže dr. Glasnović.
U visoko prerađenu hranu (UPF ) ubrajaju se slane grickalice, rekonstituirani mesni proizvodi, gotova smrznuta jela ,pržena hrana, gazirana pića, pakirani slatkiši, pekarski i slastičarski proizvodi, instant juhe. UPF sadrži arome,boje, emulgatore, zaslađivače i ostale aditive, visok udio slobodnih šećera, zasićenih masti, natrija i ima nizak udio proteina, dijetalnih vlakana, mikronutrijenata i vitamina. Gotova jela puna su soli i aditiva. Prerađeno meso prepuno je nitritnih konzervansa koji stvaraju štetne spojeve kada se kuhaju. Pokazalo se da natrij, koji je jako prisutan u ultraprerađenoj hrani, pogoršava učinak pušenja kao faktora rizika za pacijente s RA .
Hamburgeri, pizza, pečena piletina, ova brza hrana postala je vrlo popularna diljem svijeta, ali njezino redovito konzumiranje može biti odgovorno za globalni skok autoimunih bolesti, smatraju znanstvenici.
“Dodani šećeri i sirupi koji se dodaju hrani tijekom obrade, kao što je visokofruktozni kukuruzni sirup u bezalkoholnim pićima i konzumni šećer u pekarskim i slastičarskim proizvodima, povećavaju rizik od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.Konzumacija ultraprerađene hrane i pića, posebice onih s umjetnim zaslađivačima, može povećati pojavu depresije.
Nalazi istraživača, objavljeni u britanskom medicinskom časopisu BMJ, pokazuju da prehrana bogata ultraprerađenom hranom može biti štetna za mnoge tjelesne sustave. Vrlo sugestivni dokazi pokazuju da je prehrana UPF povezana s 21 posto većim rizikom od smrti iz bilo kojeg razloga, 40 do 66 posto većim rizikom od smrti povezane sa srčanim bolestima, pretilosti, dijabetesa tipa 2 i problema sa spavanjem, i 22 posto povećanim rizikom od depresije. Konzumacija crvenog mesa povezana je s povećanim rizikom od raka debelog crijeva, dok je konzumacija prerađenog mesa povezana s povećanim rizikom od raka debelog crijeva, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2,” ističe ova svjetski priznata reumatologinja.
Post mijenja moždane funkcije i crijevni mikrobiom
U usporedbi s tipičnom američkom prehranom, mediteransku prehranu karakterizira visok unos voća, povrća, cjelovitih žitarica, ribe, nemasnog mesa, mahunarki i zdravih masti kao što su maslinovo ulje i orašasti plodovi.
“Povećano pridržavanje mediteranske prehrane može ublažiti simptome OA snižavanjem serumskih razina proupalnih citokina i drugih medijatora, kao što su visokoosjetljivi C-reaktivni protein (CRP), interleukini , kao i smanjenjem biomarkera oksidativnog stresa. Dakle, smanjenje ovih biomarkera usporava degeneraciju hrskavice. Ova prehrana može pomoći u smanjenju boli te otečenih i osjetljivih zglobova kod osoba s RA. Grci i Rimljani bili su prva populacija koja je slijedila mediteransku prehranu. Prehrana s visokim udjelom voća, povrća, cjelovitih žitarica i zdravih masnoća poput onih u mediteranskoj prehrani smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Prehrana koja sadrži trešnje, badem, losos, brokule, može pomoći u ublažavanju simptoma artritisa smanjenjem upale i boli,” kaže dr. Glasnović. Koristeći uzorak od oko pola milijuna ispitanika iz jedne od najvećih javno dostupnih biobanki, a to je biobanka Ujedinjenog Kraljevstva, rezultati analiza pokazali su da masna riba, sir, žitarice, alkohol i kava smanjuju rizik od razvoja RA. Utvrđena je zaštitna uloga niske do umjerene konzumacije alkohola putem adaptivne modulacije imuniteta, što je potvrdilo i Britansko reumatološko društvo u smjernicama. Umjereni unos alkohola kod zdravih ispitanika smanjuje aktivaciju dendritičnih stanica i T stanica .Protuupalni učinci alkohola također ovise o vrsti. Crveno vino, primjerice, bogato je polifenolima koji također mogu poboljšati metabolizam lipida i funkciju endotela, djelujući kao antioksidans. Orašasti plodovi i sjemenke temeljni su dio mediteranske prehrane.
Mnoge vrste orašastih plodova i sjemenki izvrsni su izvori zdravih masti (protuupalnih omega-3 masnih kiselina), biljnih proteina i vlakana. Biraju se sirove, lagano pržene i neslane vrste orašastih plodova i sjemenki.
Voće, osobito bobičasto voće, bogato je spojevima koji se nazivaju flavonoidi i polifenoli i koja imaju antioksidativna, protuupalna i analgetska svojstva u RA i OA . Jagode, jabuke, borovnice, naranče, maline, grožđe, trešnje, brusnice, grejp, voće je koje poboljšava simptome RA. Mnogi fitonutrijenti koji daju boju voću i povrću izuzetno su značajni u jačanju imunog sistema zbog protuupalnih i antioksidativnih svojstava.
Povrće, osobito šareno povrće, poput tamnog lisnatog povrća, brokule, cikle, slatkog krumpira i kupusa osobito je korisno za osobe s artritisom. Za jačanje imunog sistema preporučuje se konzumiranje 450 g dnevno voća ili 5-10 porcija, i to različitih boja. Posebno se preporučuje lokalno uzgojeno bobičasto i jagodasto voće. Tamno lisnato zeleno povrće često je bogato vitaminom K, koji ima ulogu u mineralizaciji kostiju i hrskavice i može biti koristan za osobe s OA. Karotenoida ima u crvenom i narančastom povrću, kao što su: krumpir,bundeva, mrkva,crvena paprika. Lagano kuhanje na pari ili pirjanje povrća se preporuča kako bi se očuvale hranljive tvari. Mahunarke( grah, grašak i leća, slanutak,bob), pripadaju obitelji Leguminosae korisna su alternativa mesu, bogate u mediteranskoj prehrani, odličan su izvor vlakana i biljnih proteina u prehrani. Američke smjernice o prehrani 2020-2025 preporučuju jesti oko 3 šalice mahunarki tjedno ili oko ½ šalice graha svaki dan.
Mliječni proizvodi s niskim udjelom masti najbolji su izvori kalcija u našoj prehrani i dobri su izvori vitamina A i D. Vitamin D i kalcij zajedno rade u tijelu na izgradnji i očuvanju koštane mase, što je važno i za OA i RA . Vitamin D pozitivno utječe na autoimunost i smanjuje aktivnost bolesti kod RA. Probiotici su zdrave bakterije koje se nalaze u mliječnim proizvodima poput jogurta i kefira i mogu biti povezani sa smanjenjem upalne aktivnosti kod RA.
Konzumiranje riba i plodova mora pomaže u održavanju zdravlja kardiovaskularnog sustava, poboljšanju funkcije mozga, zdravlja kostiju,smanjuju razinu triglicerida i “lošeg” holesterola u krvi. Neke vrste ribe bogate su omega-3 masnim kiselinama koje inhibiraju upalu. Plava riba (losos, skuša, haringa, tuna, srdela, inćuni) izvrstan je izvor prehrane, pruža niz esencijalnih nutrijenata koji su važni za cjelokupno zdravlje. Omega-3 masne kiseline, posebno DHA, igraju veliku ulogu u razvoju mozga, poboljšavaju kognitivne funkcije, smanjuju razinu kolesterola, preporučuju se osobama koje pate od depresije i osobama koje imaju Alzheimerovu bolest. Omega-3 masne kiseline mogu potencijalno smanjiti rizik pozitivnosti anti CCP na upalni artritis.
“Oni koji ne vole ribu ili je ne konzumiraju mogu uzimati riblje ulje. Studije pokazuju da svakodnevno uzimanje ribljeg ulja može pomoći u ublažavanju ukočenosti zglobova, osjetljivosti, boli i oteklina. Studije su također pokazale da je ekstra djevičansko maslinovo ulje korisno za reumatoidni artritis. Oleokantal, spoj u maslinovom ulju, pomaže u kontroli kronične upale i upalnih procesa te pomaže u smanjenju oštećenja hrskavice zglobova. Slično ibuprofenu, oleokantal sprječava proizvodnju proupalnih enzima COX-1 i COX-2,”ističe dr. Glasnović.
Mnoge biljke i začini sadrže antioksidativna i protuupalna svojstva. Kurkuma, đumbir, češnjak, luk, cimet i čili u prahu sadrže snažne biljne spojeve koji mogu smanjiti upalu i ublažiti simptome artritisa. Kurkumin, derivat začina kurkume, može se uzimati oralno za smanjenje bolova u zglobovima. Neka istraživanja pokazuju da 1500 mg do 2000 mg kurkumina dnevno može značajno smanjiti bol u koljenu nakon četiri tjedna kontinuirane upotrebe. Đumbir se može koristiti kao prirodni dekongestiv i antihistaminik. Kakao i tamna čokolada opsežno su proučavani zbog njihove uloge antioksidansa i potencijalnih protuupalnih svojstava. Kakao sadrži flavonoide koji mogu zaštititi od upala i oksidativnog oštećenja. Mnogi čajevi, osobito zeleni čaj sadrže bioaktivne polifenolne spojeve koji pridonose značajnim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima, što može smanjiti aktivnost bolesti kod osoba sa artritisom. Ekstrakt zelenog čaja može kontrolirati bol i poboljšati fizičku funkciju zgloba koljena u odraslih s OA.Umjesto gaziranih napitaka preporuka je za zeleni čaj (sadrži lišće biljke Camellia sinensis).
U očuvanju zdravlja i jačanju imuniteta značajnog uticaja imaju biljna vlakna. Dnevno se preporuča tri do šest obroka cjelovitih žitarica (Zob, Ječam, Smeđa riža, Cjelovito kukuruzno brašno). Probiotici su također značajni za imuni sistem i crijevnu floru jer su hrana za dobre bakterije koje poboljšavaju funkciju crijeva i štite organizam od patogenih mikroorganizama.
Pretilost ili prekomjerna tjelesna težinu dodatno opterećuje zglobove i može pogoršati simptome artritisa.
“Novi podaci također ukazuju na moguću ulogu posta u liječenju i prevenciji kroničnih bolesti , uključujući reumatske bolesti. U jednoj studiji, ispitanici koji su sudjelovali u pet uzastopnih dana posta mjesečno iskusili su korisne učinke na indeks tjelesne mase, krvni tlak, glukozu natašte, trigliceride, kolesterol i C-reaktivni protein (CRP). Post mijenja moždane funkcije i crijevni mikrobiom,” kaže doktorica.
“Giht je vrsta artritisa uzrokovana nakupljanjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Mokraćna kiselina nastaje razgradnjom aminokiseline purina (prirodna supstanca koja se nalazi u tijelu, nekoj hrani i alkoholu) i najvećim se dijelom izlučuje iz organizma putem bubrega.U dijeti se izbjegavaju likeri od žitarica (poput votke i viskija), crveno meso, janjetina i svinjetina, meso organa, kao što su jetra, bubrezi, plodovi mora, posebno školjke poput škampa, jastoga, dagnji, inćuna i sardina, proizvodi s visokim udjelom fruktoze poput gaziranih sokova i nekih sokova, žitarica, sladoleda, slatkiša i brze hrane. Nekoliko studija sugerira da vitamin C može smanjiti mokraćnu kiselinu i imati zaštitni učinak protiv gihta – još jedan razlog za konzumiranje voća i povrća poput citrusa, paprike, brokule i prokulice. Koristeći podatke od 14.809 sudionika u Trećoj nacionalnoj anketi o ispitivanju zdravlja i prehrane, istraživači s Harvard Medical School potvrdili su da je konzumacija kave, povezana s nižim razinama mokraćne kiseline. Nekoliko je studija također povezalo konzumaciju mliječnih proizvoda, uključujući mlijeko i jogurt, s nižim razinama mokraćne kiseline. Grožđe i sok od trešanja smanjuju rizik od gihta,” dodaje dr. Glasnović.
Autoimune bolesti dijele zajedničke gene i imunološke putove s celijakijom
Osobe osjetljive na gluten mogu imati bolove u zglobovima i upalu zbog konzumiranja proizvoda od pšenice. Istraživanja pokazuju da autoimune bolesti dijele zajedničke gene i imunološke putove s celijakijom. Žitarice i hrana koje sadrže gluten čine veliki dio suvremene zapadnjačke prehrane, s procijenjenim unosom oko 5-20 grama dnevno.Gluten je protein koji se prirodno nalazi u nekim žitaricama, uključujući pšenicu, ječam i raž. I ako se prirodno nalazi u ovim žitaricama ,gluten može biti ekstrahiran i dodan u hranu i druge proizvode za dodavanje proteina ili za promjenu teksture i okusa različitih prehrambenih proizvoda. Zbog toga nalazimo gluten u mnogim prehrambenim proizvodima.Gluten može djelovati i kao prebiotik (hrana za probiotike) , hraneći „dobre bakterije“ u našem tijelu ,što je dobro za pacijente koji nemaju celijakiju. Osobe koje boluju od celijakije imaju koristi od prehrane bez glutena, jer njihov metabolizam zbog nedostatka enzima koji se zove proteaza ,ne može učinkovito razgraditi protein gluten.
Celijakija je češća kod ljudi s autoimunim bolestima .Procjenjuje se da je celijakija do četiri puta veća u onih s Hashimotovim tireoiditisom nego u općoj populaciji.Brojne su studije otkrile da prehrana bez glutena može koristi mnogim osobama s autoimunim bolestima, poput sindroma iritabilnog crijeva (IBS) i upalne bolesti crijeva (IBD),što uključuje Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis. Bezglutenska dijeta može koristii osobama s drugim bolestima, poput RA, dijabetesa, fibromijalgije, endometrioze i shizofrenije. Molekularna mimikrija je mehanizam koji je predložen kao način na koji gluten inicira ili pogoršava autoimunu bolest.Nekoliko je razloga zašto se većina ljudi osjeća bolje na bezglutenskoj dijeti. Prvo, izbjegavanje glutena obično uključuje smanjenje prerađene hrane, budući da se nalazi u širokom spektru visoko prerađene hrane, poput brze hrane, peciva i slatkih žitarica. Ova hrana ne samo da sadrži gluten, već je obično i bogata kalorijama, šećerom i nezdravim mastima. Iako je sigurno slijediti dijetu bez glutena, važno je znati da visoko prerađeni proizvodi bez glutena nisu ništa zdraviji od onih koji sadrže gluten.
Odgovor je u povratku organskoj hrani lokalnog porijekla
“Odnos između prehrane i reumatskih bolesti je od stalnog interesa. Znanstvenici već dugo znaju da hrana s visokim udjelom zasićenih masnoća, soli, šećera, kalorija ili koja sadrži premalo cjelovitih žitarica i vlakana doprinosi većem riziku za razvoj pretilosti, hipertenzije, bolesti srca i dijabetesa tipa 2. Koncept modernog prehrambenog okruženja sve više dobija na značaju. Mjesto gdje živimo, radimo, kupujemo može utjecati na hranu koju konzumiramo i na to koliko smo zdravi. Način na koji se hrana prodaje, koja je hrana dostupna, sve to utječe na naše izbore. Izbor zdrave hrane nije lak u prehrambenom okruženju gdje pristup zdravoj hrani može biti ograničen, posebno za siromašne osobe, a ultraprerađena hrana je jeftina i praktična.
Novija istraživanja znanstvenika istaknuli su opasnosti visoko prerađene, ultraprerađene hrane (eng. ultraprocessed food ,UPF) na ljudsko zdravlje. Integracijom najboljih znanstvenih dokaza istraživanja koja su posljednje 3 godine uključila 10 milijuna ljudi, potvrđena je poveznica između UPF i narušenog zdravlja. Zdravstveni rizici povezani s konzumiranjem UPF prehrane naročito su izraženi kod djece i adolescenata. Povišen unos UPF-a predstavlja veliki javnozdravstveni problem u sekundarnoj prevenciji KVB. Iako ne postoji posebna dijeta ili ‘čudesna hrana’ koja može izliječiti artritis i druga mišićno-koštana stanja, svatko može imati koristi od zdrave, dobro uravnotežene prehrane za održavanje općeg dobrog zdravlja.
Uravnotežena prehrana, uključujući određene vrste voća, povrća, grah, ribu i ostale protuupalne namirnice, može pomoći u ublažavanju simptoma artritisa smanjenjem upale i boli. Pridržavanje mediteranske prehrane može smanjiti upalnu aktivnost kod pacijenata s RA .Buduća istraživanja trebala bi se usredotočiti na otkrivanje učinaka prehrambenih navika za imunološki posredovane bolesti kako bi se uspostavile bolje preventivne strategije. Moramo se zalagati za politike koje će olakšati zdravu prehranu u modernom svijetu i koje destimuliraju potrošnju UPF-ova . Budući da je stanovništvo suočeno s epidemijskim stopama mnogih kroničnih bolesti povezanih s prehranom, odgovor je u povratku organskoj hrani lokalnog porijekla. Potreba za pristupačnom, zdravom hranom povećala je interes javnosti za kućne, školske i društvene vrtove. Savez između akademske zajednice i industrije trebao bi se smatrati jednim od kamena temeljaca promicanja javnog zdravlja. I male promjene u prehrani mogu imati veliki utjecaj na naše zdravlje,” kaže za kraj prof. dr. sc. Marija Glasnović, specijalist internist – reumatolog, klinički imunolog i alergolog u Općoj bolnici Pula.