Iako je Finska imala u planu ući u NATO savez zajedno sa Švedskom, velike razmirice na relaciji Stockholm – Ankara mogle bi pomrsiti te planove
Finci će danas u svom parlamentu voditi završnu raspravu o pridruživanju NATO-u i unaprijed će glasati kako bi u taj vojni savez ušli čim prije, odlučivši da neće čekati na prethodnu potvrdu Turske i Mađarske. Uz to, ne planiraju čekati ni izbore u svojoj zemlji početkom travnja.
Premijerki Finske Sanni Marin i njenoj vladi 2. travnja predstoje izbori te stoga žele izbjeći bilo kakav politički vakuum kako bi se što prije pridružili NATO savezu čim Ankara i Budimpešta ratificiraju njihov zahtjev za članstvo u matičnim parlamentima.
Isplati li se čekati Švedsku?
To znači da vrlo vjerojatno neće čekati na susjednu Švedsku, također kandidatkinju za NATO, ali koja se trenutno suočava s vetom Turske.
Do sada je pridruživanje obje zemlje ratificiralo 28 od 30 članica NATO-a, a čeka se na Tursku i Mađarsku.
Ankara je dala do znanja da bi mogla odobriti članstvo Finske, dok Švedsku optužuje za pružanje utočišta onima koje smatra pripadnicima terorističkih skupina te je zatražila njihovo izručenje kao korak prema davanju zelenog svjetla švedskom članstvu u NATO-u.
Finska je do sada tvrdila da želi u NATO ući zajedno sa Švedskom, no situacija se promijenila zbog velikih razmirica Stockholma i Ankare.
Usvajanje zakona o pridruživanju ne znači da će Finska, nakon turske i mađarske ratifikacije, automatski ući u NATO, ali će imati jasan kalendar: nakon usvajanja zakona predsjednik Sauli Niinisto ima maksimalno tri mjeseca da ga potpiše.
On je već najavio da će to učiniti čim se zakon usvoji.
“Mogao bih zbog praktičnih razloga i pričekati (…) ali ne iza 2. travnja”, rekao je predsjednik.
