Već dugo se ukazuje na problem sklapanja dosmrtnih i doživotnih ugovora koje stariji građani sklapaju s osobama za koje očekuju da će se brinuti o njima do njihove smrti. Konačno je Ministarstvo pravosuđa i uprave odlučilo stati na kraj raznim makinacijama zbog kojih nerijetko starije osobe, upravo zbog ugovora, ostanu i bez imovine i bez skrbi.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter iznijela je krajem prošle godine podatke prema kojima je tijekom 2021. godine bilo je sklopljeno više od 7.500 ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Istraživanja su pokazala da se 63 posto osoba koje su sklopile takve ugovore nije prethodno raspitalo o pravima i obvezama koje iz njih proizlaze.
Drugim riječima, građani nisu informirani o razlici između dosmrtnog i doživotnog ugovora o uzdržavanju, iako su one jako bitne. Naime, kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina odmah prelazi u vlasništvo uzdržavatelja, dok kod ugovora o doživotnom uzdržavanju do prijenosa vlasništva dolazi tek nakon smrti primatelja uzdržavanja.
Uvođenje Registra
Ministarstvo pravosuđa i upravo zbog toga sada uvodi Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju koji će se voditi pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, a u njega će se unositi podaci o sklopljenim i raskinutim ugovorima te postupcima koji se pokreću radi utvrđenja ništetnosti, poništenja ili raskida ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.
Također, novost je da će se ograničiti broj takvih ugovora na maksimalno tri te će bilježnik prije ovjere ili sastavljanja ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju morati provjeriti koliko su takvih ugovora stranke već sklopile.
Novost je i propisivanje odredbi o “osnivanju služnosti i pridržanju prava stvarnog tereta”. Na taj način se želi onemogućiti zloporaba uzdržavanja tako da se osigura da imovina osobe koja traži uzdržavanje ostaje u njezinu vlasništvu do njezine smrti, osim ako ne želi suprotno, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.