U bijegu pred hrvatskim snagama pobunjeni Srbi su minirali skladište streljiva iza kojega je ostao krater dubok 10 metara, a sve uokolo je uništeno. Iako su Srbima u pomoć stigli i jugozrakoplovi postrojbe Hrvatske vojske uspješno su nastavile djelovanje na zapadnim obroncima Psunja te zauzele njihova višemjesečna uporišta u Japagi, Šeovici i Kraguju te Donjem Čagliću
Na Štefanje, dan poslije Božića 26. prosinca 1991., oslobađanjem Bučja i pobjedom hrvatskih postrojbi okončana je vojnoredarstvena akcija Strijela.
Njome su poslije nešto manje od mjesec dana borbi na sjevernom djelu zapadnoslavonskog bojišta oslobođeni Voćin i još 23 naselja te važni vojni radiorelejni objekti na vrhovima Ivančice, Papuka, Moslavačke gore i Psunja.
Bučje je od samog početka bilo jedno od glavnih središta srpske oružane pobune na Psunju i zapadnoj Slavoniji protiv Republike Hrvatske. Ondje su bili smješteni glavni komunikacijski centar, centralni zatvor, glavna skladišta hrane i streljiva te zapovjedništvo iz kojeg su planirane sve vojne akcije. U završnim ofenzivnim djelovanjima Hrvatske vojske na tom prostoru Bučje se nekoliko dana nalazilo u poluokruženju sve dok 123. i 126. brigada Hrvatske vojske nisu drugi dan Božića ušle u prazno i opustošeno naselje.
U bijegu pred hrvatskim snagama pobunjeni Srbi su minirali skladište streljiva iza kojega je ostao krater dubok 10 metara, a sve uokolo je uništeno. Iako su Srbima u pomoć stigli i jugozrakoplovi postrojbe Hrvatske vojske uspješno su nastavile djelovanje na zapadnim obroncima Psunja te zauzele njihova višemjesečna uporišta u Japagi, Šeovici i Kraguju te Donjem Čagliću.
Ovdje su hrvatske postrojbe stale, no na istočnom i zapadnom dijelu zapadnoslavonskog bojišta tekla je druga etapa operacije Orkan’91 Operativne grupe Posavina pod zapovjedništvom pukovnika, kasnije generala Rudija Stipčića. Pobunjeni Srbi tu su grčevito držali položaje kako bi omogućili izvlačenje svojih poraženih snaga s Papuka prema Okučanima i Bosni.
Ipak, hrvatske su postrojbe odbile sve njihove protunapade te su do stupanja na snagu Sarajevskog primirja početkom siječnja 1992. još i napredovale oslobodivši Mašičku Šagovinu i Širince.
