Tražeći ključ za lijek kojim bi omogućio da svatko može živjeti sto godina, znanstvenici su sve bliži tome da otkriju zašto neki ljudi dožive više od sto godina.
Većina ljudi ne želi živjeti vječno, jer samo starenje nikome nije ugodno, a nekima bi se život pretvorio u dosadu, tvrde ljudi koje je ispitao Shekhar Biswas, stručnjak za analizu podataka iz Berlina. Ni jednu osobu koju je pitao ne zanima vječni život, ali voljeli bi dug život s proslavom 100-tog rođendana. Znanstvenik kaže da bi volio umrijeti od mirne smrti i nikome ne biti na teret. Većina znanstvenika se slaže da je smrt nemoguće izbjeći ili zaustaviti, ali ostaje pitanje može li se kvaliteta života produžiti, tako da proces starosti traje kraće?
Zdraviji životni vijek i kraća starost
Jedan dio znanstvenika bavi se pokušajem produženja života, a u to spada i homeopatija, uzimanje raznih multivitamina i preparata, sve u cilju kako bi se poboljšala kvaliteta života ili produžio život. Kad netko tko se liječio od neke bolesti homeopatijom umre, za to nitko ne odgovara.
Doktor Nir Barzilai, šef Instituta za istraživanje starenja pri Medicinskom koledžu Albert Einstein u New Yorku bavi se gerontologijom, odnosno biologijom starenja i već godinama promatra grupu od 750 stogodišnjaka, a studiju planira proširiti na čak 10 000 ljudi. Ističe da gerontologe ne zanima „produženje života”, već nešto što bi se moglo nazvati „zdravstveni vijek”. To je broj godina u kojima je osoba zdrava i sposobna živjeti normalnim životom bez komplikacija ili bolesti, piše DW.
Znanstvenici širom svijeta procjenjuju kako je više od pola svih smrtnih slučajeva u svijetu posljedica bolesti izazvanih starenjem, kao što su Alzheimer, kardiovaskularne bolesti, rak, ili dijabetes. U industrijskim zemljama broj pacijenata koji boluju od ovih bolesti je sve veći i oni žive duže, jer imaju pristup modernoj medicini.
Znanstvenici poput Barzilaija pokušavaju pronaći način kako produžiti životni vijek u kojima je čovjek zdrav, a broj smrti izazvanih bolešću manji.
Profesor medicine s „Mayo” klinike i predsjednik Američke federacije za istraživanje starenja, James Kirkland, optimističan je kada je u pitanju pronalazak načina za sprječavanje „multimortaliteta” na kraju života. Naime, pred kraj života, pacijent ima nekoliko oboljenja koji mu otežavaju život. Umjesto toga, kraj života bi mogao izgledati kao „trčanje na duge staze i zatim odlazak u vječni san”, javlja DW. Taj proces bi se zvao komprimirana smrt, čime bi se trajanje umiranja, koje kod nekih osoba traje i po nekoliko godina, skratilo.
Spasonosni lijek koji ukljanja mrtve stanice
S druge strane, u svojoj studiji na stogodišnjacima koja traje već više od dvadeset godina, Barzilai pokušava uočiti naznake koje bi pokazale kako je moguć tako dugačak životni vijek.
Stogodišnjaci na kojima Bazilai, promatrajući ih, već godinama traži ključ za lijek, osim što žive zdrav život, doživljavaju na kraju komprimiranu smrt te umiru u roku od nekoliko tjedana, a ne godina. Ono što znanstvenika posebno čudi je činjenica da je među muškim ispitanicima više od polovine pušača, dok jedna trećina ženskih sudionica u studiji puši. Čak više od pola je gojazna, a samo dva posto su vegetarijanci. Među njima nema posebnih načina života. Barzilai ističe kako zdrav način života igra svakako veliku ulogu u njihovoj dugovječnosti, ali nije isključiv faktor, piše DW.
Najzanimljivije je da ovi stogodišnjaci nemaju savršene gene, ili pak neke genetske mutacije koje ih štite od, na primer, Alzheimera. Oni samo razvijaju te bolesti puno kasnije od drugih. Ono što se ističe u studiji je da su neki od njih imali gene koji su sprečavali funkcioniranje hormona rasta, kaže Barzilai, koji sada želi identificirati koji su to geni ili mutacije, koji vjerojatno utiču na proces starenja. Kada bi to uspio shvatiti pomoglo bi da se razviju lijekovi koji bi eventualno mogli utjecati na proces starenja.
Barzilai je već u procesu testiranja lijeka Metformin, koji se inače koristi za dijabetes, jer izgleda da bi mogao zaustaviti neke efekte starenja u tijelu. To je samo jedan u nizu lijekova koji su trenutno u eksperimentalnoj fazi.
Starenje je, inače, kombinacija različitih procesa u tijelu, a jedan od faktora starenja je poremećaj u podjeli stanica, pri čemu mrtve stanice ne napuštaju organizam, već se nagomilavaju u tijelu, zbog čega dolazi do raznih upalnih procesa. Lijekovi na kojima rade Barzilai i Kirkland fokusirani su upravo na pronalaženje načina koji bi onemogućio da stare, izumrle ćelije izazovu upalu u tijelu.
„Ako bi neki od tih preparata doista djelovao, to znanstveno otkriće bi bilo na nivou otkrića antibiotika,” najavio je Kirkland.
Na sreću Barzilai i Kirkland ne oskudjevaju u novcu za istraživanje jer su mnogi milijarderi zainteresirani da ostanu što duže mladi i zdravi.
