Site icon Cronika

NIŠTA SE NE MIJENJA Šimpraga namjerava i sljedeće godine ići u Škabrnju – Pupovac će opet bacati vijence u Dunav

Izvor: Facebook

Anja Šimpraga, potpredsjednica Hrvatske vlade iz redova srpske manjine, ocijenila je svoj prošlotjedni posjet Škabrnji potrebnim jer je, kako je rekla, važno osuditi zločin, ali i ići naprijed.

Šimpraga je poručila kako je važno osuditi zločin koji se dogodio u Škabrnji i pokloniti se žrtvama, no da isto tako treba ići naprijed prema miru i toleranciji te suživotu Hrvata i Srba.

Prvi je put netko od pripadnika srpske zajednice bio u Škabrnji i izrazio poštovanje i pijetet. Isto je htio učiniti i zastupnik Pupovac prije dvije, tri godine, ali poruka je bila da nismo dobrodošli,” kazala je Šimpraga u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, osvrnuvši se na odavanje pijeteta žrtvama u Škabrnji gdje je došla kao dio svite premijera Andreja Plenkovića.

Poručila je i kako je došlo vrijeme da se prekine začarani krug mržnje između Hrvata i Srba.

Iako su joj Škabrnjani okretanjem leđa poručili kako nije dobrodošla, Šimpraga je njima poručila da će je vidjeti i sljedeće godine.

Na neki način sam to i očekivala jer se tamo dogodio zločin, bitno je osuditi zločin i pokloniti se žrtvama, ali moramo ići naprijed jer upravo ta mjesta stradavanja jesu mjesta gdje mir i tolerancija imaju veći značaj nego igdje drugdje.

Okrenuta leđa znače zdraviju budućnost sutra i mogućnost da 18.11.2023. budem u koloni i da se opet poklonim i odem na misu u crkvu. Moramo se otvoriti jer živimo jedni s drugima, a ne jedni pored drugih,” rekla je i najavila da će SDSS i srpske manjinske institucije i sljedeće godine bacati vijence u Dunav, za sve civile koji su stradali u ratnim godinama.

Šimpraga ukazala i na problem zapošljavanja srpske manjine

Ustavni zakon o nacionalnim manjinama, koji je usvojen prije 20 godina, mnogo je pomogao u očuvanju identiteta nacionalnih manjina i njihovom kulturnom djelovanju,” rekla je Šimpraga, no onda je upozorila i na probleme:

Najveći su problemi kod zapošljavanja, mnogi se ne izjašnjavaju kao pripadnici nacionalnih manjina i ne pozivaju se na zakonske članke, ali kada se pozovu onda imaju problem što budu odbijeni, što se događa u manjim gradovima i ruralnim sredinama.

Exit mobile version