(FOTOGALERIJA) 9. Dani legende o Miljenku i Dobrili održavat će se od 2. do 12. kolovoza, a za vrijeme istih će posjetitelji imati priliku upoznati najljepšu ljubavnu priču u Hrvatskoj, ali i uživati u ljepotama Kaštel Lukšića
Najpoznatija kaštelanska ljubavna priča, priča o Miljenku i Dobrili smještena u Kaštel Lukšiću povod je za višednevni bogati program na različitim autentičnim lokalitetima u Kaštel Lukšiću.
Legenda o Miljenku i Dobrili, priča je to iz druge polovice 17. stoljeća.
U Kaštel Lukšiću živjele su dvije plemićke obitelji: Vitturi s kćerkom Dobrilom i Rušinić (Rosani) sa sinom Miljenkom. Mladić i djevojka žarko su se zaljubili, a obiteljska svađa njihovih očeva prisilila ih je da se sastaju i vole potajno.
Unatoč stalnim razdvajanjima njihova je ljubav bila sve jača i odluče se tajno vjenčati. Kako bi spriječili obiteljsku sramotu očevi se pomire i nagovore Miljenka i Dobrilu na povratak i svečano vjenčanje u Kaštel Lukšiću. Međutim Dobrilin otac nakon vjenčanja na mostu ispred svog dvorca ubija zeta. Dobrila od silne tuge izgubi razum i umre.
Njena posljednja želja bila je da je pokopaju kraj Miljenka u crkvi sv. Ivana Krstitelja gdje se i danas nalazi njihov grob na kojem stoji natpis “Pokoj ljubavnikom”.
Program:
2.8.2022. Otvaranje: “Legenda o Miljenku i Dobrili” – u 21 sat, Novi park Kaštel Lukšić
Nastupaju: Ana Rucner, glumačka družina
Kroz monologe mladih glumaca upoznat ćemo samu legendu, a za najljepše ljubavne glazbene uspješnice pobrinut će se Ana Rucner, najpoznatija hrvatska violončelistica. Snagom dramske riječi i glazbe, legenda o Miljenku i Dobrili zaživjet će u prekrasnom ambijentu parka u Kaštel Lukšiću.
Uloge:
Miljenko – Donat Zeko
Dobrila – Bruna Radić
8. i 9. kolovoza 2022. –“Romantika pod zvijezdama” – projekcija ljubavnih filmova,
kaštel Rušinac – Kaštel Lukšić od 21 sat
Ugodne ljetne večeri možete provesti uz projekciju filmova pod zvjezdanim nebom. Ponesite dekice, ležaljke, prostirke ili koristite ponuđene stolice te ugodno naslonjeni uz voljenu osobu uživajte u filmskim projekcijama. Uz odabrane ljubavne klasike predstavit ćemo i nagrađene filmske uratke na temu ljubavi u organizaciji Dalmacija film festivala.
Ulaz je besplatan.
10.8.2022. „Arsenov feral“glazbeno-poetska večer HNK Šibenik, kaštel Rušinac-K. Lukšić u 21 sat
Poezija, glazba i kazalište bile su umjetničke koordinate nesumnjivo najznačajnijeg hrvatskog kantautora, jednog od najboljih pjesnika hrvatskog jezika i skladatelja – Arsena Dedića. Hrvatsko narodno kazalište iz njegovog rodnog Šibenika zaslužno je za produkciju poetsko-glazbenih večeri koju će ovog ljeta posvetit kaštelanskoj ljubavnoj legendi. Ujedinjujući glumački i glazbeni izričaj, uz Arsena kao feral, uživat ćete u najljepšim ljubavnim stihovima ovog, ali i drugih umjetnika.
12. 8. 2022. „Dobriline glazbene večeri“ – Amira Medunjanin, Novi park K. Lukšić u 21sat
Snagu ljubavi žene u danima posvećenim Miljenku i Dobrili posebno ističemo koncertnim večerima pod nazivom „Dobriline glazbene večeri“. Snažni ženski vokali kroz razne glazbene stilove uvijek i iznova na pozornicu donose – ljubav.
Amira Medunjanin, glazbena je zvijezda sevdaha, bosanskog glazbenog stila čije značenje najbliže možemo prevesti kao – čežnja, beznadna ljubav, želja ljubavnika. Kroz raskošan vokal Amire Medunjanin i izvanrednu osobnost, spoznat ćete da je sevdah i sam život, priča koja se priča o najintimnijem dijelu sebe.
Dodatne turističke atrakcije:
Storytelling
U sklopu manifestacije “Dani Miljenka i Dobrile” svakim danom s početkom u 20:00 h ispred kaštela Vitturija organizirano je turističke vođenje s licenciranim vodičkama po Kaštel Lukšiću s naglaskom na ” Štoriju o Miljenku i Dobrili “.
Raspored vođenja:
- 02.08. ( utorak ) “Kaštelanski dvorci i legende” (Priča o Miljenku i Dobrili), vodič Nataša Birčić
- 03.08. ( srijeda ) “Priča Dobrile Vitturi ” u Muzeju grada Kaštela, vodič Sandra Hrabar
- 04.08. ( četvrtak ) “Priča o Kaštelima“, vodič Ana Jakić
- 05.08. ( petak ) “Kaštelanski dvorci i legende” (Priča o Miljenku i Dobrili), vodič Nataša Birčić
- 05.08 ( petak) “Priča Dobrile Vitturi” u Muzeju grada Kaštela, vodič Sandra Hrabar
- 06.08. ( subota ) “Kaštelanski dvorci i legende” (Priča o Miljenku i Dobrili), vodič Nataša Birčić
- 07.08. ( nedjelja ) “Priča Dobrile Vitturi ” u Muzeju grada Kaštela, vodič Sandra Hrabar
- 08.08. ( pon. ) “Kaštelanski dvorci i legende” (Priča o Miljenku i Dobrili), vodič Nataša Birčić
- 09.08. ( utorak ) “Priča o Kaštelima“, vodič Ana Jakić
- 10.08. ( srijeda ) “Priča Dobrile Vitturi” u Muzeju grada Kaštela, vodič Sandra Hrabar
- 11.08 ( četvrtak ) “Kaštelanski dvorci i legende” (Priča o Miljenku i Dobrili), vodič Nataša Birčić
- 12.08. ( petak ) “Priča o Kaštelima“, vodič Ana Jakić
- 12.08. ( petak) “Priča Dobrile Vitturi” u Muzeju grada Kaštela, vodič Sandra Hrabar
- 03. i 10.08 “Korijeni Dalmacije “, ispred stare masline u K. Štafiliću, vodič Ana Jakić
Tijekom trajanja manifestacije dvorac Rušinac i crkvica sv. Ivana u Kaštel Lukšiću i u kojoj se nalazi grob Miljenka i Dobrile bit će otvorena za posjetitelje u večernjim satima, od 18-21 sat od 2. do 12. kolovoza.
Osim ovih vođenja u sklopu Kaštelanskog kulturnog ljeta nastavlja se sa “storytelling pričama” odnosno kostimiranim šetnjama koje počinju u 20:00 h.
Raspored:
- Ponedjeljkom: “Kaštelanski dvorci i legende” (Priča o Miljenku i Dobrili) priču intepretira Nataša Birčić ispred kaštela Vitturija
- Srijedom: “Korijeni Dalmacije ” kostimirana interpretacijska šetnja, priču intepretira Ana Jakić ispred Stare masline u Kaštel Štafiliću
- Petkom: “Priča Dobrile Vitturi ” kostimirano vođenje u Muzeju grada Kaštela priču intepretira Sandra Hrabar ispred kaštela Vitturija
Svi programi su besplatni za posjetitelje.
Promocija novih “photo-spot” lokacija uz skulpture srca
Kaštelanski kipar Mislav Katalinić izradio je idejno rješenje za skulpture srca koje će biti postavljene na različitim lokacijama diljem kaštelanske rive.
U reljefu se očitava vrtlog života – započinje s tkaninom, zastavom s urezanom simbolikom starohrvatskog pletera koja prelazi u grane masline, u vinovu lozu, jato galebova, more, jato riba… Ukratko, glavna namjera je da se likovnom simbolikom obuhvate svi atributi koji su autentični za grad Kaštela.
Unutar nekoliko skulptura “Srca” se se izrađuju likovi Miljenka i Dobrile u zagrljaju – kao podsjetnik na legendarnu ljubavnu priču grada Kaštela.
Glavna namjera samih skulptura je da se postave na atraktivne lokacije grada Kaštela, kako bi izazvale interakciju sa prolaznicima, naročito sa gostima iz inozemstva. Skulpture pozivaju na fotografiranje i samim tim činom posjetitelji dobiju autentičnu uspomenu, a ujedno šire brand grada Kaštela dijeleći fotografije na društvenim mrežama.
Miljenko i Dobrila kroz povijest
Po istinitoj ljubavnoj priči Miljenka i Dobrile napisan je roman, opera i drama, ali i stalna je inspiracija brojnim umjetnicima kako kaštelanskim tako i hrvatskim i svjetskim.
- 1883. Marko Kažotić, trogirski književnik napisao je roman “Miljenko i Dobrila”
- 1889. Učitelj Bartul Matijaca iz Kaštel Lukšića prevodi roman “Miljenko i Dobrila” s talijanskog na hrvatski
- 1929. Ante Ivačić trogirski profesor objavio je roman Miljenko i Dobrila, a potom i knjigu.
- 1931. Pučki pjesnik Vicko Cvitić i Kaštel Novog napisao je spjev u desetercu “Miljenko i Dobrila”
- 1933. Muzičar Tripo Tomaš komponirao je posmrtni marš “Miljenko i Dobrila” kojeg izvodi lukšićka glazba KUD-a Biranj
- 1933. Glumac Aco Gavrilović napravi novu dramatizaciju i predstava “Miljenko i Dobrila” izvedena je u splitskom kazalištu
- 1942. Milivoj Koludrović, skladatelj iz Kaštel Novog skladao je i komponirao operu “Miljenko i Dobrila”, a njezin libreto objavio u zasebnoj knjizi 1944.
- 1952. Opera “Miljenka i Dobrile” na preporuku skladatelja Jakova Gotovca po prvi put je izvedena u HNK u Splitu, a 1954. u HNK u Rijeci. U Kaštelima 2004. arije iz opere izvodi zbor “Bijaćka vila” iz Kaštela, a 2017. arije iz opere izvode mladi solisti iz opernog studija Ante Ivića
- 1953. KUD Biranj iz Kaštela prema scenariju pisca Dinka Morovića (unuka učitelja Bartula Matijece iz Kaštela) izvodi predstavu po prvi puta i to u Kaštel Lukšiću, a potom 1955. i 1982.
- 1955. Miroslav Slade Šilović, trogirski pjesnik režirao je predstavu “Miljenko i Dobrila” koju izvode u Trogiru trogirski dramski amateri KUD-a Kolo
- 1964. Tereza Kesovija na Splitskom festivalu izvodi šlager Zdenka Runjića pod nazivom “Legenda o Miljenku i Dobrili” prema tekstu Nevena Bućana.
- 1965. U izvedbi Arsena Dedića i Betti Jurković, na Melodijama Jadrana u Splitu, pjesma “Kaštelanske balature” koja je tematski koncipirana tekstom kao suvremeni Miljenko i Dobrila, osvaja drugu nagradu publike i žirija. Glazbu napisao Zdenko Runjić, a tekst Neven Bućan
- 2004. Muzej grada Kaštela izdaje slikovnicu i slagalicu “Miljenko i Dobrila” rad muzejskog pedagoga Marija Klaića
- 2004. Na blagdan sv. Valentina, 14.02. Dan zaljubljenih služi se misa u crkvi sv. Ivana Krstitelja gdje su sahranjeni Miljenko i Dobrila
- 2007. Kaštelansko kazalište izvodi predstavu “Miljenko i Dobrila” u organizaciji udruge Svetog Lovre od Ostroga. Glumci nose kostime koje je izradila Nela Burić, kćer trogirskog svjetski poznatog modnog meštra Borisa Burića Gene, a inspiraciju za kreiranje povijesnih kostima dizajnirala je iz povijesnih dokumenata tog vremena u suradnji sa Muzejom grada Kaštela i kustosicom Sanjom Acalijom.
- 2007. Kaštelansko dječje kazalište pod vodstvom Ljiljane Garbati uprizoruje predstavu “Miljenko i Dobrila
- 2008. Klapa HRM Sveti Juraj snimila je spot za pjesmu “Ružo moja crvena” inspirirana ljubavnom pričom Miljenka i Dobrile ,na povijesnim lokalitetima ove legende
- 2011. U produkciji Dražena Žanka snimljena je pjesma “Kaštelanski svatovi” u izvedbi Đani Stipaničeva i klape Dalmati. Glazbu je napisao Dražen Žanko, a tekst Neven Bućan
- 2012. U čast ljubavi Miljenka i Dobrile održan je prigodni program, u organizaciji TZG Kaštela, i od tada do danas svake godine uprizoruje se predstava na autentičnim lokalitetima te se tijekom godina organizira niz programa inspiriranih ljubavnom tragičnom pričom Miljenka i Dobrile
- 2017. U Muzeju grada Kaštela pod pokroviteljstvom TZG Kaštela postavljena je izložba povijesničara umjetnosti Tomislava Šole koja u svojoj zbirci sadrži cijeli niz ljubavnih priča iz Hrvatske i svijeta, među kojima je tragična ljubavna priča Miljenka i Dobrile. Izložba ima i svoju virtualnu verziju te se može posjetiti na stranici www.globallovemuseum.net
- 2017. Kaštela – Koncert barokne glazbe i plesa iz plemićkih salona – običaji tadašnjeg plemstva kojem su pripadali i Miljenko i Dobrila
- 2017. Europski mladi floristi izradili vjenčani buket “Miljenko i Dobrila”
- 2018. U Zagrebu u kazalištu Vidra izvedena je predstava “Miljenko i Dobrila” u organizaciji TZG Kaštela i Grada Kaštela. Scenarij i režiju potpisuje Mladenka Gruica. Iste godine predstava je održana u Splitu
- 2019. U Londonu i Pragu u organizaciji TZG Kaštela, Grada Kaštela i Muzeja grada Kaštela predstavljena je ljubavna priča Miljeka i Dobrile te kulturno-povijesna-gastro baština Kaštela
- 2022. Kaštelanski akademski kipar Mislav Katalinić izradio je skulpture srca
Vrijedi spomenuti da je objavljivanje ove tragična ljubavna priče imalo veliki odjek i izazvalo veliko zanimanje čitatelja te je djelo objavljivano u talijanskim, njemačkim, češkim i brojnim publukacija. Djelo na hrvatski započeli su prevoditi i kniževnici Ivan i Antun Mažuranić; hrvatski dramatičar i povjesničar Dimitrija Demetar koristi se njihovim sižeom u pripovijetki Ivo i Neda; književnik Matija Ban podijelio ju je u dvije drame 1850. i 1851.,a izvedene su 1867. u Dubrovniku, 1874. u Beogradu, 1892. u Trogiru, 1895. u Splitu.
Profesor Gregorio Zarbini po romanu je napisao melodramu u dva čina Milienco e Dobrila; službenik Artur Porlitz 1889. na osnovi toga napisat će lirsku dramu istoga sadržaja, a talijanski kazališni glumac Virgilio Donzelli pak dramu koja je prikazivana više puta u splitskoj Sala Diana.
Hrvatski književnici, književni povjesničari kritičari poput Ante Petračića, Č. Čičin-Šajna, Dellale, Tina Ujevića i mnogih drugih intenzivno su se bavili legendom o Miljenku i Dobrili.
Maestro Salvatore Strino iz Napulja je skladao operu, libretist iz Padove Antonio Ghislanzoni i skladatelj Salvatore Strino, napolitanac, skladali su operu Miljenko i Dobrila. Slikar Paško Vučetić Paskoje napravio je sliku na temu kaštelanskih ljubavnika, crtač stripova Žarko Beker i tekstopisac Srećko Eterović u nastavicima su 1968. u listu Vijesnik iz Zagreba izdavali strip po romanu Miljenka i Dobrile.
Filmski scenarij na temu kaštelanskih ljubavnika napisao je kaštelanski književnik Tomislav Antunović.
Ovo su samo neka od djela inspiriranih tragičnom ljubavnom pričom Miljenka i Dobrile, a nedvojbeno će ova legenda u budućnosti biti inspiracija i brojnim drugim umjetnicima koji će kroz svoja djela sačuvati od zaborava ovu priču koja je zbog međusobne svađe obitelji ovih dvoje mladih ljudi uništila njihove živote nakon čega je i nastala legenda o njihovoj velikoj, ali nesretnoj ljubavi.