Ruski parlament je predsjedniku Vladimiru Putinu već uputio na potpisivanje priznanje separatističkih regija na istoku zemlje.
Povlačenje vojske o kojoj javlja Moskva nije smirilo Zapad, a što je danas potvrdio i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg koji je rekao kako se neslužbeno doznaje da je Putin umjesto povučenih vojnih snaga doveo nove.
Ukrajinci su proveli besanu noć iako ih je premijer Zelenski uvjeravao kako neće doći do vojne intervencije Rusije na njihovu zemlju. Naime, umjesto vojne intervencije, pokrenut je snažan hakerski napad na ukrajinsku banku, Ministarstvo obrane i Ministarstvo vanjskih poslova koji je trajao nekoliko sati. Ukrajinske vlasti izvijestile su kako su umanjile opseg napada te da nije došlo do curenja podataka.
Iako ne vjeruju da će Vladimir Putin ukloniti vojne snage s njihovih granica, Ukrajina danas slavi Dan jedinstva kojim želi pokazati svijetu i Rusiji da su spremni braniti svoju zemlju i da su jedinstveni.
Ruski scenarij kojim želi pokoriti Ukrajinu
Umjesto vojne invazije ruski scenarij pokoravanja Ukrajine mogao bi završiti, također, neugodno za Ukrajinu. Njemački kancelar Olaf Scholz najavio je u razgovoru s novinarima nakon posjeta Kijevu i Moskvi, kako će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski Donbasu dati specijalan status.
Scholz je rekao kako mu je Zelenski potvrdio da je spreman raditi na nacrtu zakona kojime bi dao specijalni status regijama Donjeck i Lugansk, a čime bi Ukrajina provela politički dio sporazuma iz Minska. Time bi Zelenski pretekao Putina kojem je ruski parlament na potpis već dostavio priznanje samoproglašenih republika Donjecka i Luganska koji su se od Kijeva odcijepili prije 8 godina.
A, upravo provedbu političkog dijela sporazuma iz Minska Ukrajina je htjela izbjeći prije nego Rusija provede sigurnosne odredbe sporazuma.
Neželjeni sporazum
Drugi dio sporazuma iz Minska, potpisan je u veljači 2015. godine, a vlada Ukrajine ga je tada potpisala pod pritiskom velikih gubitaka u regiji Donbas. Rusija točke iz sporazuma nikada nije provela, iako od Francuske i Njemačke, zbog normandijskog formata sporazuma, traži da pritisnu Zelenskog kako bi proveo politički dio na koji se Ukrajina obvezala. A, taj nepoželjni dio podrazumijeva provedbu lokalnih izbora u samoproglašenim republikama i njihov poseban status. Upravo tim posebnim statusom predviđena je amnestija, ali i ulazak njihovih predstavnika u državna tijela Ukrajine, točnije u parlament, policiju i pravosuđe. To bi značilo veliki utjecaj na ukrajinsku unutarnju i vanjsku politiku, a mogli bi odlučivati o vetu pridruživanja Ukrajine NATO-u i Europskoj uniji.
Rusija je prema sporazumu iz Minska trebala predati vlast Ukrajini na ukrajinskoj granici i prepustiti promatračkoj misiji OESS-a da provede sigurnosne odredbe u okupiranim područjima. No, umjesto provedbe sigurnosnih odredbi, Rusija je u proteklih 7 godina stanovnicima samoproglašenih republika izdavala svoje putovnice, koje trenutno posjeduje njih nekoliko stotina tisuća. Tako bi provedbom svojih obveza sporazuma iz Minska Ukrajina dobila u svom parlamentu ruske građane, ali i podijelila amnestiju onima koji su počinili ratne zločine.
Ukoliko bi Zelenski to proveo mogao bi očekivati na ulicama Kijeva prosvjednike.
Ukrajina želi mirnim putem vratiti odmetnute regije i Krim
Trenutni događaji Ukrajince dosta podsjećaju na rusku aneksiju Krima, u kojem danas nedostaje vladavina prava, sloboda govora, a stanovnici se boje i tajnih zatvora u kojima se događa mučenje zatvorenika.
Upravo stoga, Ukrajinci se nadaju kako će ponovno vratiti poluotok Krim, ali i odmetnute regije.