Na današnji dan 1991. godine u 20 sati i 51 minutu stanovnike mađarskog gradića Barcs uznemirio je zvuk ratnih zrakoplova. Nakon zvuka grad je bombardiran kazetnim bombama Jugoslavenske narodne armije.
Bombardiranje mađarskog grada Barcsa, smještenog na Dravi, u blizini Virovitice, bila je kulminacija napetih odnosa između Srbije i Mađarske. Naime, Mađarska vlada je, na čelu s Jozsefom Antallom podržavala Sloveniju i Hrvatsku na njihovim putevima ka samostalnosti, a krizu u Jugoslaviji i Domovinski rat pozorno je pratila, ponajprije zbog geopolitičkih razloga, ali i zbog skrbi za mađarsku manjinu u Hrvatskoj koja se našla na udaru velikosrpske agresije, osobito u Baranji i istočnoj Slavoniji te Srijemu.
No, brojna mađarska manjina nalazila se i u Srbiji, na prostoru Vojvodine, zbog čega je Mađarska morala biti vrlo oprezna u svojoj vanjskoj politici prema jugoslavenskoj krizi.
Hrvatska je zbog embarga na uvoz oružja upravo preko Mađarske uvezla prijeko potrebno oružje u prvim mjesecima rata. Mađarska se tada angažirala i u humanitarnoj pomoći prema Hrvatskoj te primila više desetaka tisuća izbjeglica. U Baranjskoj županiji Mađarska je čak organizirala i nastavu na hrvatskom jeziku za djecu iz Hrvatske.
Incidenti između JNA i Mađarske
Prvi pogranični incidenti između Mađarske i JNA započeli su nakon okupacije hrvatskog dijela Baranje kada je iz tog kraja pucano na automobile na mađarskoj strani. U rujnu 1991., kada su hrvatske snage osvajale karaule uz granicu s Mađarskom, zrakoplovi JNA ulazili su u mađarski zračni prostor, pri čemu je nekoliko njih i oboreno od strane mađarske protuzračne obrane. Nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske 8. listopada Mađarska je zauzela stav da se svaki daljnji srpski napad na Republiku Hrvatsku može kvalificirati samo kao agresija.
Protumađarsko raspoloženje u Srbiji bilo je pojačano i činjenicom da Mađarska nije dopustila JNA da preko njezina teritorija izvlači opremu iz Slovenije, a zatim je izdala službeno priopćenje o zabrinutosti zbog položaja mađarske manjine u Hrvatskoj. Nakon najave mađarskog Ministarstva domobranstva kako će na daljnje provokacije odgovoriti oružjem, JNA je odgovorila napadom na Barcs. Na sreću bombe su pale na slabo naseljeni rubni dio grada pa nisu izazvale ljudske žrtve, no oštećeni su stambeni objekti, nogometno igralište i mjesno groblje.
Nakon što su mađarski mediji prenijeli vijest u Mađarskoj je zavladala zabrinutost. Službena Budimpešta nije oružano odgovorila na ovu provokaciju ne želeći se uvući u rat. No, još se više angažirala u pomaganju Hrvatima i mađarskoj manjini od nasrtaja velikosrpske agresije. Činila je to diplomatskim putem, materijalno, ali i dopremom oružja neslužbenim kanalima, što je itekako pomoglo Hrvatskoj u borbi za samostalnost i slobodu.
