Nizozemska tvrtka stvorila je alternativu dosadašnjim praksama ukapanja koje su se pokazale štetnima za okoliš.
Nizozemac Bob Hendrikx stvorilo je ekološki prihvatljiv lijes upotrebljavajući micelij – goleme mreže gljivičnih niti koje inače žive pod zemljom, piše CNN.
Na dnu lijesa simboličnog naziva Living Cocoon (Živa čahura) nalazi se mahovina puna mikroorganizama, na koju se polaže tijelo. Nakon što struktura dođe u dodir s vlažnom zemljom, micelij oživljava i počinje proces razgradnje strukture i pokojnika.
Zanimljivo je da se lijes razgrađuje za šest tjedana, umjesto za 20 godina koliko je potrebno za običan drveni lijes.
Hendrikx je upravo gljive prepoznao kao „najveće svjetske reciklirače”, koji mrtvu organsku tvar pretvaraju u novi biljni život.
Gljive, naime, u procesu hranjenja nisu „izbirljive“ – razgrađuju karton, plastiku, mlazno gorivo i azbest. Znanstvenici koji su proučavali černobilski krajolik otkrili su gljivu sposobnu „jesti“ zračenje.
Kremiranjem ispuštamo ugljik i teške metale iz tijela
Iz Henrixove tvrtke Loop kažu da je to alternativa dosadašnjim pogrebnim praksama koje ostavljaju negativne posljedice na okoliš.
Samo se u SAD-u više od 4 milijuna galona tekućine za balzamiranje upotrebljava svake godine za pokope, prema neprofitnoj organizaciji Green Burial Council. Tekućina za balzamiranje sadrži otrovne sastojke kao što je formaldehid, koji može istjeći u zemlju.
U procesu kremiranja ispuštaju se znatne količine ugljika u atmosferu. Osim toga, moguće je i ispuštanje teških metala ako su prisutni u tijelu (Američka agencija za zaštitu okoliša izračunala je da su ljudske kremacije 2014. godine ispustile gotovo dvije tone žive, pronađene u zubnim plombama).
„Ono što me stvarno frustrira je to što kad umrem, zagađujem Zemlju. Ja sam otpad“, kaže Hendrikx. Tijelo opisuje kao „šetajuću kantu za smeće od 219 kemikalija“, čak i prije nego što se uračunaju metali, drvo i ljepilo koji se obično upotrebljavaju u lijesovima.
Na tržištu su lijesovi od pruća i kartona
Hendrikxova se tvrtka Loop se s lijesom cijene 1.500 eura priključila rastućem tržištu „zelenih“ pogrebnih rješenja.
Tako se kremirani ljudski ostaci mogu se staviti u kapsule za uzgoj drveća ili baciti u umjetne koraljne grebene, a prodaju se lijesovi od pruća, makramea (tehnika vezivanja čvorova) i kartona.
Oživljeni su i šumski ukopi, gdje se lijesovi i odjeća izrađuju od potpuno prirodnih materijala.
